Izvor: uretrovizoru.com
U rubrici AKTUELNO, na našem portalu, od danas neke informacije koje, možda nemate vremena tražiti po internetu. Danas je, na prvom mjestu odnos DOLARA i EURA…
💼 Biznis i ekonomija
Euro nastavlja da slabi pod pritiskom francuskih finansijskih problema
Evropska valuta približava se petoj uzastopnoj sedmici pada, pod uticajem zabrinutosti zbog francuskog javnog duga i političke neizvjesnosti. Cijene energenata i rast prinosa na obveznice dodatno opterećuju evropske finansijske izglede.
Izvor: Reuters
💻 Tehnologija
Novi podaci o prihodima OpenAI-ja izazvali zabrinutost na tržištu
Prema izvještaju Financial Timesa, godišnji prihod OpenAI-ja, izračunat na osnovu trenutnog poslovanja, iznosio je oko 50 milijardi dolara krajem septembra, manje od ranijih procjena od 70 milijardi. Vijest je pojačala oprez investitora prema visokim očekivanjima od vještačke inteligencije i doprinijela padu tehnoloških akcija.
Izvor: Financial Times
🏁 Sport
Formula 1 ovog vikenda u Singapuru: počinje sprint program
Velika nagrada Singapura održava se od 9. do 11. oktobra, a današnji program uključuje prvi trening i sprint kvalifikacije. Sprint trka vozi se u subotu, dok je glavna trka na uličnoj stazi Marina Bay zakazana za nedjelju.
Izvor: Formula 1
Juče su izvučeni parovi šesnaestine finala KUP BIH za 2026/27. godinu:
🚗 Automobilska industrija
Kineski proizvođači sve snažnije ulaze na evropsko tržište
Na Sajmu automobila u Parizu 2026. očekuje se rekordno učešće 20 kineskih automobilskih brendova, dvostruko više nego 2024. godine. Evropski proizvođači suočavaju se s pritiskom zbog snažne konkurencije, troškova elektrifikacije i slabije potražnje, pa sve više rade na pristupačnijim električnim modelima.
Izvor: Reuters
Slabiji euro : ko dobija, a ko gubi?
Euro je pod pritiskom i ove sedmice, nakon što je prema američkom dolaru pao na najniži nivo u posljednjih 17 mjeseci. Prema Reutersu, na kretanje valute utiču zabrinutost zbog francuskog javnog duga i politička neizvjesnost u Evropi.
Izvor: Reuters
Kako to utiče na građane? Slabiji euro može poskupjeti gorivo, energente, elektroniku i drugu robu koja se uvozi ili plaća u dolarima. To može povećati troškove života, naročito ako se skuplji uvoz prenese na maloprodajne cijene.
Šta to znači za privredu? Evropski izvoznici mogu postati konkurentniji kupcima izvan eurozone jer njihovi proizvodi postaju jeftiniji u stranim valutama. Međutim, kompanijama koje uvoze sirovine, energente i dijelove plaćene u dolarima rastu troškovi, pa korist od slabijeg eura nije jednaka za sve.
A šta to znači za BiH? Konvertibilna marka je fiksno vezana za euro, pa prema njemu ne slabi. Ali ako euro pada prema dolaru, i marka slabi prema dolaru, što može poskupjeti robu koju BiH uvozi i plaća u američkoj valuti.
Zaključak: Slabiji euro može pomoći izvoznicima, ali građanima i uvoznicima donijeti skuplju robu i veći inflatorni pritisak. Konačan efekat zavisi od cijena energenata, ponašanja trgovaca i kretanja drugih valuta.
Slabiji euro može uticati na cijene u BiH, ali ne znači automatski da će sve poskupjeti. Ključno je prema kojoj valuti euro slabi i iz kojih zemalja dolazi roba koju uvozimo.
Ako euro slabi prema američkom dolaru, posljedice mogu biti sljedeće:
- Gorivo i energenti: nafta i dio energenata plaćaju se u dolarima, pa njihov uvoz može poskupjeti u KM ako se ostali uslovi ne promijene.
- Hrana i roba iz EU: KM je fiksno vezana za euro po kursu 1 EUR = 1,95583 KM. Zato slabiji euro sam po sebi ne povećava cijenu robe iz eurozone izraženu u KM, ali na cijene utiču troškovi proizvodnje, transporta i odluke dobavljača.
- Elektronika i roba iz drugih tržišta: proizvodi čije su nabavne cijene vezane za dolar mogu postati skuplji za uvoznike u BiH.
- Kupovna moć građana: ako rastu cijene uvozne robe, a plate ne prate taj rast, građani za isti novac mogu kupiti manje.
Važno je, dakle, razlikovati slabljenje eura od opšteg rasta cijena. U BiH su za konačne cijene presudni i svjetske cijene energenata, troškovi uvoza, marže i domaća inflacija. Centralna banka BiH objašnjava zašto je kurs KM fiksno vezan za euro:
Centralna banka BiH.Najviše od slabijeg eura mogu da dobiju Italija, Francuska, Njemačka, Irska i Španija, ali iz različitih razloga. Analize ING-a ukazuju da su Italija i Francuska ostvarile veće dobitke u cjenovnoj konkurentnosti u odnosu na dio drugih ekonomija eurozone, dok Njemačka i Irska imaju značajan izvoz na tržišta izvan eurozone.
Ko najviše profitira i zašto?
- Italija i Francuska: slabiji euro može učiniti njihovu industrijsku robu, luksuzne proizvode i druge izvozne proizvode konkurentnijim na tržištima SAD-a i drugih zemalja.
- Njemačka: proizvođači automobila, mašina i industrijske opreme mogu postati konkurentniji kupcima koji plaćaju u dolarima ili drugim valutama.
- Irska: velika izvozna orijentacija privrede može donijeti korist kompanijama koje ostvaruju prihode na međunarodnim tržištima.
- Španija i Portugal: slabiji euro može povećati privlačnost njihovih turističkih destinacija za posjetioce izvan eurozone, a može pomoći i izvoznicima.
Važno ograničenje: slabiji euro istovremeno poskupljuje uvoz nafte, gasa, sirovina i drugih proizvoda koji se plaćaju u dolarima. Zato konačna korist zavisi od toga koliko zemlja izvozi izvan eurozone, koliko uvozi i koliko njene kompanije zavise od uvoznih komponenti. Prema analizi ING-a, prednost slabijeg eura nije jednaka za sve članice, a jača konkurentnost ne znači automatski i veći izvoz.
Izvor: ING Think
Kada euro slabi, najviše gube evropski potrošači, uvoznici i kompanije koje zavise od energenata i sirovina iz inostranstva. Euro je ove sedmice na putu ka petom uzastopnom sedmičnom padu, a u posljednjih pet sedmica izgubio je oko 3% vrijednosti prema američkom dolaru, uz zabrinutost zbog francuskih javnih finansija i političke neizvjesnosti.
Najveći gubitnici su:
- Građani i domaćinstva — skuplji uvoz može povećati cijene goriva, elektronike, automobila i drugih proizvoda, smanjujući kupovnu moć.
- Energetski zavisne kompanije — nafta i gas često se plaćaju u dolarima, pa slabiji euro povećava troškove nabavke.
- Uvoznici i industrija — preduzeća koja kupuju sirovine, komponente i robu izvan eurozone mogu imati manje profitne marže ili morati podići cijene.
- Putnici i studenti u SAD-u — za isti iznos eura dobijaju manje dolara, pa im boravak postaje skuplji.
- Evropska centralna banka — slabiji euro može pojačati uvezenu inflaciju i otežati odluke o kamatnim stopama.
Ko može profitirati? Evropski izvoznici koji naplaćuju robu u stranoj valuti, kao i turistički sektor, jer evropski proizvodi i putovanja u Evropu postaju povoljniji za kupce iz zemalja s jačim valutama. Ipak, korist izvoznika može biti manja ako im istovremeno poskupe uvezene komponente.
Aktuelni kontekst: Slabljenje eura povezano je s fiskalnim i političkim problemima u dijelu Evrope, dok relativno snažan dolar dodatno pojačava pritisak na evropsku valutu.
Izvor: Reuters
Da li bi EURO, migao da nastaviti da slabi?
Da, euro bi mogao nastaviti da slabi, posebno prema američkom dolaru, iako postoje naznake da se pritisak na evropsku valutu privremeno smanjuje. Prema izvještaju Reutersa od 9. oktobra, euro se kreće oko 1,1226 dolara, nakon što je ranije ove sedmice pao na najniži nivo u posljednjih 17 mjeseci, a tokom prethodnih pet sedmica izgubio je oko 3% vrijednosti.
Tri faktora će posebno uticati na njegov dalji kurs:
- Francuska: rastuća zabrinutost zbog javnog duga i političke neizvjesnosti smanjuje povjerenje investitora u euro.
- Energetska kriza: rast cijena nafte i gasa podstiče inflaciju i povećava ekonomsku neizvjesnost u Evropi.
- Američki dolar: ako američka ekonomija i dolar ostanu relativno snažni, euro bi mogao biti pod dodatnim pritiskom.
Ipak, pad nije neizbježan. Stabilizacija francuskog tržišta obveznica i smanjenje prinosa na američke državne obveznice već su ublažili pritisak na euro. Moja procjena je da rizik daljeg slabljenja postoji, ali nije moguće pouzdano predvidjeti koliko bi ono moglo trajati ili dokle bi kurs mogao pasti.
Izvor: Reuters
Euro bi prema konvertibilnoj marki trebalo da zadrži praktično nepromijenjen kurs, jer je KM zakonski vezana za euro po fiksnom odnosu. Prema Centralnoj banci BiH, 1 EUR = 1,95583 KM, pa se u dogledno vrijeme ne očekuju uobičajene tržišne oscilacije ovog kursa.
Važno je razlikovati kurs od kupovne moći: čak i ako se odnos eura i KM ne mijenja, cijene u BiH mogu rasti, što znači da za isti iznos novca možete kupiti manje. Značajnija promjena kursa bila bi moguća tek uz promjenu postojećeg valutnog režima, što nije nešto što se može predvidjeti kao uobičajeno kretanje kursa.
Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine
