Dok traje priprema za javnu raspravu o Studiji uticaja na životnu sredinu, postaju jasniji i konkretni detalji trase budućeg auto-puta na potezu Bijeljina–Brčko.

Riječ je o dionici dugoj 17,4 kilometra, koja predstavlja dio mnogo većeg projekta — auto-puta Vukosavlje–Brčko–Bijeljina–Rača, ukupne dužine oko 70 km, koji će Republiku Srpsku povezati sa Srbijom i međunarodnim koridorom X.

Od Bijeljine do granice s Brčko distriktom

Trasa kreće od čvora Bijeljina-sjever i pruža se ka zapadu, sve do administrativne granice sa Brčko Distriktom, gdje je planirana i stanica za naplatu putarine. Na tom putu, auto-put će proći kroz ili pored osam naseljenih mjesta na području Grada Bijeljina:

• Velika Obarska – jugozapadni dio, oko 2,6 km
• Donja Čađavica – južni dio, najduži segment kroz naselje, oko 4,7 km
• Ljeljenča – sjeverni rub, oko 1,1 km
• Srednja Čađavica – sjeverni dio, samo oko 760 metara
• Dragaljevac Gornji – sjeverni dio, oko 3,4 km
• Magnojević Gornji – sjeverni dio, oko 3,2 km
• Bukovica Gornja – sjeverni dio, najkraći segment, samo 200 metara
• Bukovica Donja – centralni dio naselja, oko 2,6 km — posljednje selo pred granicom s Brčkom.

Šta sve donosi izgradnja

Prema dosadašnjoj projektnoj dokumentaciji, trasa najvećim dijelom prolazi preko poljoprivrednog zemljišta i oranica. Da bi se riješila ukrštanja s lokalnim putevima i potokom Lukavac, planirana je izgradnja 13 objekata — vijadukata, nadvožnjaka i podvožnjaka — kao i mreže pristupnih i servisnih saobraćajnica u ukupnoj dužini od 30 kilometara.

Na ovoj dionici, dozvoljena brzina vožnje iznosiće 130 km/h.

Stanovnici navedenih osam mjesta, ukupno oko 7.500 ljudi, direktno su pogođeni planiranom izgradnjom — kako kroz mogući otkup zemljišta, tako i kroz buduće promjene u svakodnevnom životu (buka, pristupni putevi, promjena pejzaža). 

Javni uvid od 29. juna do 1. avgusta

Prije nekoliko dana Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske objavilo je da je zaprimljen Nacrt studije uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje autoputa Rača–Bijeljina–Brčko, na dionici Bijeljina–Brčko.

Studiju je za potrebe JP „Autoputevi Republike Srpske“ izradio Građevinski institut „GIBL“ iz Banjaluke.

Građani će imati priliku da izvrše javni uvid u dokument od 29. juna do 1. avgusta ove godine. Nacrt će biti dostupan na internet stranici resornog ministarstva, kao i u prostorijama Grada Bijeljina i Vlade Brčko Distrikta BiH.

Dvije javne rasprave u julu

U okviru procedure biće organizovane i dvije javne rasprave na kojima će zainteresovani građani, vlasnici zemljišta i predstavnici institucija moći iznijeti svoje primjedbe i prijedloge.

Prva javna rasprava zakazana je za 15. jul u prostorijama Grada Bijeljina sa početkom u 13 časova, dok će druga biti održana 16. jula u zgradi Vlade Brčko Distrikta BiH od 10 časova.

Građani mogu dostavljati primjedbe

Ministarstvo je pozvalo građane da tokom trajanja javnog uvida, kao i 15 dana nakon održavanja javnih rasprava, dostave eventualne primjedbe i sugestije na Studiju uticaja na životnu sredinu.

Komentari se mogu poslati poštom na adresu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u Banjaluci ili elektronskim putem.

S obzirom na to da auto-put prolazi kroz više naseljenih mjesta i velikim dijelom preko poljoprivrednog zemljišta, očekuje se da će upravo pitanja eksproprijacije, pristupnih puteva, zaštite životne sredine i uticaja na lokalno stanovništvo biti među glavnim temama tokom javne rasprave.

Nakon okončanja procedure javnog uvida i razmatranja pristiglih primjedbi, nadležne institucije donijeće konačne odluke o Studiji uticaja na životnu sredinu, što predstavlja jedan od važnih koraka ka realizaciji projekta budućeg autoputa između Bijeljine i Brčkog.

Ford je najavio veliku ofanzivu na evropskom tržištu, gde do kraja 2029. godine planira pet potpuno novih modela.

Među njima će biti kompaktni SUV inspirisan modelom Bronco, mali električni hečbek za koji se spekuliše da bi mogao da vrati ime Fiesta, električni krosover razvijen u saradnji sa Renaultom, kao i još dva nova krosovera sa različitim vrstama pogona.

Američki proizvođač želi da se osloni na svoje bogato reli nasleđe kako bi se izdvojio od konkurencije, posebno u sve jačoj borbi sa kineskim brendovima.

„Ne želimo samo da učestvujemo na tržištu, već da pobeđujemo“, poručio je prvi čovek Forda za Evropu, Džim Baumbik.

Novi modeli trebalo bi da donesu prepoznatljiviji dizajn i sportskiji karakter, inspirisan Fordovim uspesima u svetskom reli šampionatu.

Posebnu pažnju privlači mogućnost povratka imena Fiesta, jednog od najpoznatijih Fordovih modela u Evropi, iako kompanija za sada nije zvanično potvrdila naziv budućeg električnog hečbeka.

• Nije gotovo za legende: Ford Focus i Fiesta mogli bi da se vrate

Pored putničkih automobila, Ford će proširiti i ponudu komercijalnih vozila. Najavljen je novi Ranger Super Duty, robusna verzija pikapa namenjena zahtevnim poslovima, hitnim službama i vojsci.

Ovim potezom Ford pokušava da povrati deo tržišta koji je izgubio nakon ukidanja modela Fiesta i Focus i da ojača svoju poziciju u eri elektrifikacije.

Projekat Aleksandra Bjelića najavljuje pristupačan hibridni automobil, a prvi prototip očekuje se 2027. u Beogradu

Novi Jugo (Yugo) ponovo je privukao pažnju evropske automobilske javnosti, nakon što su otkriveni novi detalji o projektu koji vodi srpski preduzetnik iz Njemačke Aleksandar Bjelić.

On je ranije otkupio prava na ime čuvenog brenda, a cilj je da se automobil pozicionira kao jedan od najpristupačnijih novih modela na evropskom tržištu, s najavljenom cijenom od oko 12.000 eura.

Najviše pažnje izaziva planirani hibridni pogon s tehnologijom produživača dometa, gdje bi motor s unutrašnjim sagorijevanjem služio prvenstveno kao generator električne energije. 

Prema prvim najavama, novi Jugo ne bi zahtijevao punjenje na kabl, podržavao bi različite vrste goriva, a u idealnim uslovima trošio bi samo 2,2 litra na 100 kilometara.

Dizajn potpisuje Darko Marčeta iz Zrenjanina, a najavljen je kompaktni hečbek s troja vrata, modernim linijama i sportskim karakterom koji podsjeća na nekadašnji duh Jugića. 

Prvi funkcionalni prototip trebao bi biti predstavljen 2027. godine na Ekspu u Beogradu, dok i dalje ostaje otvoreno najveće pitanje – gdje bi se automobil proizvodio, jer kragujevačka Zastava danas više nije dostupna kao nekada.

 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) u BiH, koji definiše obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, na snagu stupa 27. maja 2026. godine, saznaju „Nezavisne novine“.

Za koje prekršaje slijede najstrože kazne

• Prolazak kroz crveno svjetlo više puta
• Drastično prekoračenje brzine
• Preticanje preko pune linije
• Vožnja pod dejstvom alkohola preko 1,5 promila
• Vožnja pod uticajem narkotika
• Korištenje uređaja za ometanje radara

Zakonske izmjene, po kojima će policija, dakle, početi postupati od srijede, donose kazne koje dostižu i do 5.000 maraka.

Prekoračenje brzine

Pod obijesnom vožnjom smatra se kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno, ali i vožnja u naselju brzinom većom za 40 km/h iznad najveće dozvoljene, odnosno van naselja brzinom većom za 60 km/h.

Obijesnom vožnjom, osim toga, smatra se i kad vozač pretekne kolonu vozila, prelazeći ili se krećući po punoj liniji, ali i kad vozi sa koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg, ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.

„Ovlašteno lice privremeno će oduzeti vozilo od vozača na licu mjesta gdje je zatečen u obijesnoj vožnji, ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju“, stoji u usvojenim izmjenama ZOBS-a.

Do donošenja pravosnažnog sudskog rješenja, kako je predviđeno, privremeno oduzeto vozilo čuva se na prostoru koji odredi policija. Propisane su i kazne.

„Od 2.000 KM do 3.000 KM biće kažnjen vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno narušava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju na način da se njegovo postupanje karakteriše kao obijesna vožnja. Vozaču će se uz novčanu kaznu izreći i zabrana vožnje od šest mjeseci i dva kaznena boda“, piše u izmjenama ZOBS-a.

Najveće novčane kazne

Ali ni to nije sve – ako usljed bahate vožnje dođe do udesa, kazna iznosi od 3.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će biti izrečena i zabrana vožnje od devet mjeseci i dobiće četiri kaznena boda.

Definisano je i pooštravanje kazni za korištenje mobilnog telefona i nevezivanje sigurnosnog pojasa, a iznosiće od 200 do 400 maraka. Ako je usljed toga izazvana nezgoda, kazna je od 400 KM do 2.000 KM, a tu je i zabrana vožnje do pola godine, kao i dva kaznena boda. Definisana je još jedna vrsta kazne.

„Vozač koji u saobraćaju na putu koristi uređaj, odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentovanje prekršaja, biće kažnjen od 200 KM do 400 KM“, navedeno je u izmjenama ZOBS-a, koje stupaju na snagu 27. maja 2026.

Najteži prekršaji

Semir Šut, stručnjak za bezbjednost saobraćaja i bivši komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, ističe da su ovim izmjenama ZOBS-a izdvojeni i kao obijesna vožnja tretirani najteži prekršaji koji oduzimaju živote i ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana na našim saobraćajnicama.

„To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Ja mislim da ćemo ovaj put u fokusu težeg kažnjavanja zaista imati prekršioce koji se obijesno odnose i prema bezbjednosti saobraćaja i prema drugim učesnicima“, rekao je Šut.

Izmjene zakona donose najstrožu novčanu kaznu do 5.000 maraka, pa se postavlja pitanje da li u BiH, kao u brojnim drugim državama, treba razmišljati o uvođenju kazni koje će biti proporcijalne imovini kažnjenih, jer 5.000 KM nije isto za nekog ko radi za minimalac i onog ko ima milione. Šut kaže da je ideja dobra, ali…

„To se može primijeniti, ali u zemljama koje imaju uređen sistem utvrđivanja imovine. U BiH, imajući u vidu neuređenost sistema te razuđenost sistema poreskih uprava i zemljišno-knjižnih ureda, jako bi mukotrpan posao bio samo da utvrdite nečiju imovinu. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da kod nas to realno nije moguće očekivati s obzirom na trenutno stanje“, kaže Šut za „Nezavisne novine“. 

Značajan iskorak

Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za oblast drumskog saobraćaja, ocjenjuje da definisanje obijesne vožnje kroz izmjene ZOBS-a predstavlja značajan iskorak u normativnom smislu, jer se prvi put preciznije izdvajaju posebno opasni oblici ponašanja koji imaju visok rizik nastanka saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama.

„Dosadašnja praksa je pokazivala da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog preticanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih učesnika u saobraćaju, nisu bili dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja“, ističe Memić u izjavi za „Nezavisne novine“.

Sa aspekta saobraćajne struke, kako ističe, strože sankcionisanje obijesne vožnje može imati pozitivan preventivni efekat, prvenstveno kroz specijalnu i generalnu prevenciju. Posebno je, dodaje on, važno što se šalje jasna poruka da se gruba kršenja saobraćajnih propisa više neće posmatrati kao „uobičajeni prekršaji“, već kao ponašanja koja direktno ugrožavaju ljudske živote i sigurnost saobraćajnog sistema.

„Međutim, iskustva iz zemalja regiona i Evropske unije pokazuju da efekti strožih kaznenih odredbi zavise prije svega od stepena njihove primjene u praksi. Ukoliko ne postoji kontinuiran i efikasan nadzor saobraćaja, uključujući prisustvo policije, savremene sisteme kontrole brzine i dosljedno procesuiranje prekršaja, represivne mjere same po sebi neće dati puni efekat“, naglasio je Memić.

Takođe, kako napominje, bezbjednost saobraćaja ne može se posmatrati isključivo kroz kaznenu politiku.

„Potrebno je paralelno djelovati kroz unapređenje saobraćajne infrastrukture, edukaciju učesnika u saobraćaju, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje saobraćajne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje. Ukoliko izmjene budu praćene efikasnom implementacijom i sistemskim pristupom bezbjednosti saobraćaja, realno je očekivati određeno smanjenje najtežih oblika saobraćajnih prekršaja, a samim tim i povećanje nivoa bezbjednosti na putevima u BiH“, ističe Memić za „Nezavisne novine“.

Lada pokušava da otvori novo poglavlje nakon godina obeleženih sankcijama i tehnološkim problemima. Novi Azimut donosi moderan SUV izgled, bogatiju opremu i ambiciju da ruski brend približi standardima koje danas nude Dacia i slični evropski proizvođači.

Serijska proizvodnja Lade Azimut u glavnoj fabrici AvtoVAZ-a u Toljatiju bi trebalo da počne u septembru, a očekuje se da će novi model biti u prodaji pre kraja ove godine.

AvtoVAZ će moći da proizvodi do 70.000 ovog crossovera godišnje. Ovo je najavio Sergej Čemezov, šef državne korporacije Rostec (najveći deoničar AvtoVAZ-a), koji je izrazio uverenje da će novi model poboljšati imidž ruske automobilske industrije među potrošačima.

Lada Azimut bi trebalo da košta u Rusiji manje od 20 miliona rubalja ili oko 20.000 evra, što je prihvatljivo ako se uzmu u obzir dimenzije vozila i oprema. Dužina je 4,42 m, širina iznosi 1,84 m, visina je 1,61 m, a međuosovinsko rastojanje je 2,67 metara.

Zbog oštrih zima, s visokim snežnim nanosima, ruski automobili inače imaju veći klirens od ostalih. Kod limuzina je prosečno 17 cm, kod Azimuta je skoro 21 cm. Felne od 18 inča su standard.

Unapređeni su kvalitet materijala i preciznost izrade, a primenjene su i nanotehnologije. Preciznost je reda 0,2 milimetra. Izgled je usklađen s važećim trendovima svetske automobilske industrije i definišu ga diodne svetlosne grupe i opšta futuristička forma.

Ogibljenje je tipično za klasu narodnih vozila. Napred je McPherson vešanje, pozadi je torziona osovina. Ruska kompanija Itelma isporučuje ABS i elektronsku kontrolu stabilnosti. Serijski su takođe ugrađeni sistemi automatskog kočenja i kontrole promene kolovozne trake.

Napred su, tipično za ovo doba, spojena dva ekrana dijagonale od po 10 inča i oba su proizvedena u Rusiji. Poznato je svima, jedan služi da se prikažu brzinomer i obrtomer, drugi je komandni i osetljiv je na dodir. Serijski su ugrađeni automatski klima-uređaj, audio sistem sa šest zvučnika uz glasovne komande, a svi uređaji su proizvodi ruskih kompanija Zber i Navio. Na spisku dodatne opreme su automatski dvozonski klima uređaj, panoramski krov, automatsko otvaranje vrata prtljažnika i kamere koje snimaju pod uglom od 360 stepeni.

Direktor kompanije Maksim Sokolov rekao je da su odabrali atmosferske motore jer je održavanje jeftinije za 50 posto od motora s turbopunjačem. Ipak, postoji u ponudi i turbo motor od 1,5 litara radne zapremine, koji razvija 150 KS i 300 Nm, a u osnovnom modelu je atmosferski od 1,6 litara koji razvija 122 KS i 154 Nm. Snažnija 1,8 litarska verzija razvija 132 KS i 178 Nm. Svi motori imaju po četiri cilindra, a spojeni su s ručnim menjačem koji ima šest stepeni prenosa.

Lada i Aurus su potpuno ruski proizvodi, za razliku od Moskviča i Volge. Model Azimut su projektovali Nikiforov, Suslov, Suslajev i Glotov. Rusi su do sada na lokalnom tržištu prodavali godišnje više od 200.000 primeraka modela Granta, a Azimutom bi vremenom mogli da nadmaše te rezultate.

Domaći transportni sektor suočava se sa ubrzanim gašenjem kompanija, dok desetine hiljada radnih mjesta dolaze u pitanje. Procjene pokazuju da je do 20.000 radnih mjesta direktno ugroženo u narednih 18 mjeseci., kazali su iz Konzorcijum Logistike BiH.

Dodaju da sektor drumskog transporta u Bosni i Hercegovini ulazi u najkritičniju fazu u posljednjih nekoliko decenija. Ono što je do juče bilo upozorenje, danas postaje realnost – pritisak na profesionalne vozače iz BiH unutar Evropske unije intenzivira se, dok je pravna i operativna sigurnost njihovog rada ozbiljno narušena.

„Primjena sistema Entry/Exit System (EES), koji je trebao donijeti transparentnost i preciznu evidenciju boravka, u praksi ne daje očekivane rezultate za transportni sektor. Naprotiv, pokazuje se da ni uredno evidentiran ulazak u EU ne garantuje vozačima mogućnost da završe transportni zadatak“, ističu iz Konzorcijuma.

Od ulaska do hapšenja – nova realnost

Dodaju da od 1. maja 2026. godine zabilježen je niz slučajeva u kojima su vozači iz Bosne i Hercegovine, nakon legalnog ulaska na teritoriju EU i prolaska svih kontrola, zaustavljani unutar država članica. U posljednjih nekoliko dana evidentirani su konkretni slučajevi u Njemačkoj i Austriji, gdje su vozači zadržavani, hapšeni i deportovani.

„Kontrole koje se provode unutar teritorije EU, često bez jasnog obrazloženja i transparentnih kriterijuma, stvaraju pravnu nesigurnost i operativni rizik koji direktno pogađa međunarodni transport. Dodatni problem predstavlja činjenica da EES evidencija ne pruža nikakvu stvarnu zaštitu“, pojašnjavaju.

Institucionalni odgovor – bez rezultata

Kako su rekli istovremeno, domaće institucije ne nude adekvatan odgovor. Nakon višemjesečnih sastanaka i rada međuresornih tijela, uključujući aktivnosti prema Evropskoj komisiji, nijedan konkretan zahtjev sektora nije realizovan.

„Jasno definisani zahtjevi – rasterećenje poslovanja, smanjenje čekanja na granicama, unapređenje rada Uprave za indirektno oporezivanje, povrat dijela trošarina i zaštita profesionalnih vozača – ostali su bez implementacije.

Umjesto sistemskih rješenja, sve češće se kao alternativa pominje preusmjeravanje poslovanja u države članice EU, uključujući Hrvatsku, što dugoročno vodi ka slabljenju domaćeg sektora“, kazali su iz Konzorcijuma.

Ekonomske posljedice – ubrzano gašenje sektora

Pojašanjavaju da posljedice su već vidljive. Domaći transportni sektor suočava se sa ubrzanim gašenjem kompanija, dok desetine hiljada radnih mjesta dolaze u pitanje. Procjene pokazuju da je do 20.000 radnih mjesta direktno ugroženo u narednih 18 mjeseci.

„Paradoksalno, u isto vrijeme postoji ozbiljan nedostatak vozača i veliki broj nepopunjenih radnih mjesta – upravo zbog nesigurnih uslova rada i nejasnog pravnog okvira“, istakli su iz prestavnici prevoznika.

Poruka sektora – vrijeme je isteklo

Transportni sektor Bosne i Hercegovine više nema prostora za čekanje. Ako sistem koji reguliše ulazak i boravak, poput EES-a, ne garantuje osnovnu pravnu sigurnost, postavlja se ključno pitanje: pod kojim uslovima domaći prevoznici uopšte mogu poslovati na tržištu Evropske unije?

U narednom periodu očekuju se jasnije reakcije sektora, ali i konkretni potezi prema domaćim i međunarodnim institucijama.

„Jedno je sigurno – trenutni model više nije održiv. Pritisak na profesionalne vozače iz Bosne i Hercegovine se nastavlja – ne kroz formalne zabrane, već kroz operativne prakse koje im onemogućavaju rad.

Ako ni nakon urednog ulaska u EU ne postoji garancija za obavljanje posla, poruka je jasna. Vrijeme je da se stvari nazovu pravim imenom“, zaključili su iz Konzorcijuma.

Ministarstvo traži od Puteva Srbije da proveri signalizaciju!

Resorno ministarstvo uputilo je zvaničan dopis JP „Putevi Srbije“, kojim se zahteva provera stanja saobraćajne signalizacije na svim uključenjima koji su u njihovoj nadležnosti. Poseban akcenat stavljen je na jasno označavanje obaveznog smera kretanja vozila, kako bi se sprečile opasne situacije u saobraćaju.
 
Ova inicijativa dolazi kao odgovor na povećan broj zabeleženih slučajeva vožnje u suprotnom smeru, što predstavlja ozbiljan rizik po bezbednost svih učesnika u saobraćaju.

Nadležni upozoravaju da ovakvi incidenti često imaju tragične posledice, uključujući i saobraćajne nezgode sa smrtnim ishodom, zbog čega je neophodno ne samo proveriti postojeću vertikalnu i horizontalnu signalizaciju, već i proveriti dodatne elemente puta koji bi doprineli većoj preglednosti i jasnoći na kritičnim deonicama.Situacija koja se desila u ponedeljak na auto-putu Šabac-Ruma gde je vozač, vozeći u kontrasmeru brzinom od 130 kilometara na sat, izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je stradalo četiri osobe pokrenula je pitanje kako je uopšte moglo da dođe to toga da vozač završi u pogrešnom smeru i na taj način ugrozi svoj i živote drugih učesnika u saobraćaju.

Saobraćajni stručnjaci ukazuju da više faktora utiče na nastanak saobraćajne nezgode, ali i za vožnju u kontrasmeru, ističući da je lekarsko uverenje jedno od bitnih stavri za vozače.

Profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić kaže za Danas da su takve situacije u saobraćaju retke.

“To sam čuo da ima samo u Srbiji. Za takve nezgode nisam čuo ni u zemljama u okruženju, niti u svetu. To je izgleda kod nas postalo izuzetno moderno da voze u suprotnom smeru”, kaže Vujanić i dodaje da nema predstavu zašto se to radi.

Na pitanje da li takva situcija može da bude slučajna odlučno kaže “ne”.

“Onog momenta kad uđete u suprotan smer na auto-putu možete da vidite da vozila pored vas voze u istom smeru, a da vam vozila u vašoj traci dolaze u susret i onda vam je jasno da niste na pravom mestu. I pored toga da vozite130 kilometara na sat to mora biti nešto što nije objašnjivo ovim sistemom. To pre svega zahteva lekarsku kontrolu vozača. Pravo je pitanje kako je i dobio dozvolu uopšte? Morao je da prođe lekarski pregled pa sam začuđen kako ga je prošao i dobio potvrdu lekara da je dovoljno odrastao za vozača putničkog vozila”, kaže profesor Vujanić.

Istovremeno, i Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja ukazuje da bi se ovakve tragedije sprečile, potrebno je pre svega preduzeti sistemske mere da se za volanom ne nađu osobe koje nisu zdravstveno sposobne.

„Neko će sa samoubilačkom namerom ući u kontrasmer auto-puta, neko radi snimanja videa za društvene mreže a neko jer je senilan, a na lekarima je da u slučaju sumnje na takva stanja uskrate izdavanje lekarskog uverenja takvim osobama, odnosno da aktiviraju sistem vanredne provere zdravstvene sposobnosti“, kaže Okanović za Danas.

Prema njegovim rečima, sledeća mera je postavljanje i održavanje saobraćajne signalizacije koja će jasno staviti do znanja vozaču pravilan smer kretanja pri uključivanju na auto-put ili motoput, i to tako da ta signalizacija bude veoma upadljiva.

„Na toj signalizaciji ne treba štedeti, jer se time sprečavaju ovakve tragedije. Na kraju, potrebno je uspostaviti sistem ranog otkrivanja i hitnog obaveštavanja i upozoravanja vozača na auto-putevima i motoputevima da se u njihovoj traci nalazi opasnost poput vozila koje se kreće u suprotnom smeru“, dodaje Okanović.

Gradi se nova strateška ruta kao alternativa Ormuzu, poznati detalji projekta. Zbog krize u Ormuskom moreuzu, sve veće nestabilnosti pomorskih ruta i naglog rasta troškova osiguranja brodova, Egipat ubrzano razvija novu stratešku trgovačku rutu koja povezuje Egipat i italijanski Trst – koridor koji bi mogao da ima direktne koristi i za susednu Hrvatsku kao deo tog saobraćajnog pravca.

Rastuće napetosti u regionu Zaliva znatno su poremetile globalne tokove robe. Saobraćaj kroz Ormuski moreuz drastično je pao – s uobičajenih do 178 brodova na samo pet do sedam dnevno, dok su premije osiguranja za ratne rizike skočile s 0,15 % na čak 10 %. Posledice su lančane: više od 230 tankera ostalo je zaglavljeno, a troškovi prevoza i energije naglo su porasli.

Egipat se sada pozicionira kao ključno logističko središte između Evrope, Afrike i Bliskog istoka. Nova ruta, utemeljena na tzv. Ro-Ro koridoru, povezuje egipatsku luku Damijeta s italijanskom lukom Trst, piše Business Insider Africa. Iz Trsta se roba dalje distribuira prema zapadnoj, srednjoj i jugoistočnoj Evropi, prostoru u kom Hrvatska ima posebno povoljan geostrateški položaj. Za Hrvatsku ova ruta otvara konkretne razvojne prilike. Luke poput Rijeke i Ploča mogle bi snažnije da se uključe u novi logistički lanac kao komplementarne tačke Trstu – bilo kroz preuzimanje dela tereta, razvoj skladišnih kapaciteta ili povezivanje železnicom i putevima prema unutrašnjosti Evrope.

Posebno je važan razvoj železničkih koridora prema Mađarskoj i dalje prema srednjoj Evropi, čime bi Hrvatska mogla da postane važna tranzitna alternativa. S druge strane, roba iz Evrope transportuje se iz Trsta prema Damijeti u Egiptu, zatim kopnenim putem do luke Safaga na Crvenom moru, odakle se šleperima otprema prema zalivskim državama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana i Katara. Ova kombinacija morskog i kopnenog transporta nudi bržu i sigurniju alternativu ruti kroz Ormuski moreuz.

Projekat, dogovoren između Egipta i Italije 2023. godine, već pokazuje konkretne rezultate. Od pokretanja krajem 2024. godine kapacitet doseže oko 420 šlepera sedmično, a interes izvoznika kontinuirano raste, posebno za robu osetljivu na rokove isporuke. Jedan operater opisao ju je kao „novi standard u trgovini“. Logističke kompanije poput DHL-a, DSV-a i Kuehne+Nagela beleže povećanu potražnju, ali i rast troškova zbog poremećaja postojećih lanaca snabdevanja, piše Focus.de.

Egipat ovim projektom ne odgovara samo na globalne poremećaje, već i na vlastite privredne izazove, uključujući pad prihoda od Sueckog kanala i devalvaciju svoje valute.

„Ovaj korak preduzet je u skladu s uputstvima predsednika Sisija za jačanje sposobnosti Egipta da postane središnja logistička regija“, rekao je egipatski premijer Mostafa Madbuli.

Vlasti u Kairu poručuju da im cilj nije samo da odgovore na trenutne krize, već dugoročno da pozicioniraju Egipat kao ključnu poveznicu između kontinenata i osiguraju stabilnost globalnih lanaca snabdevanja.

Rat na Bliskom istoku i kriza u Zalivu i dalje ostaju ključni faktori koji oblikuju globalnu trgovinu energijom. Upravo zato nova ruta Egipat – Trst dobija na važnosti – ne samo kao privremeno rešenje već kao dugoročna alternativa koja bi mogla da redefiniše saobraćajne tokove između Evrope i Bliskog istoka, uz veliku priliku za Hrvatsku da ojača svoju logističku i saobraćajnu ulogu u regionu.

Radovi na dionici autoputa Kuzmin-Sremska Rača ulaze u završnu fazu, gradi se integrisani granični prelaz sa 16 traka koji će smanjiti gužve i skratiti put od Beograda do Bijeljine i Sarajeva.

Izgradnja dionice autoputa Kuzmin-Sremska Rača sa novim mostom preko rijeke Save nalazi se u završnoj fazi. Ova saobraćajnica, koja je dio budućeg autoputa Beograd-Sarajevo (E-761) i predstavlja sjeverni krak ka Banjaluci, ima izuzetan geostrateški značaj.

Njenim završetkom ostvaruje se direktna veza sa Panevropskim koridorima, a glavni gradovi Srbije i Bosne i Hercegovine biće povezani brzom saobraćajnicom koja će omogućiti da se od Beograda do Bijeljine i Sarajeva stigne rekordnom brzinom.

Brži protok ljudi i robe

Ovaj autoput se posmatra kao “kapija za ulazak u BiH”, jer povezuje Srbiju sa BiH i omogućava znatno brži protok ljudi i robe širom Zapadnog Balkana, piše Kurir.

Na gotovo svakom kilometru ove dionice intenzivno se izvode radovi. Donji slojevi noseće kolovozne konstrukcije na cijeloj trasi su kompletirani, a asfaltiranje je u punom jeku.

Radovi su najintenzivniji na petljama kojima se ova dionica ukršta sa lokalnim putevima i spaja sa autoputem Beograd-Zagreb. Završne aktivnosti obuhvataju ugradnju kolovoznih slojeva, postavljanje bankina, zaštitnih ograda koje će dijeliti auto-put, kao i saobraćajne signalizacije.

Preostalo je uređenje ostatka kolovoza i zelenih površina. Izvođač radova na ovoj dionici je turska kompanija Taşyapı, koja je bila zadužena za kompletan projekat od Kuzmina do Sremske Rače, uključujući mostove i prateću infrastrukturu

Tehničke karakteristike dionice

Nova saobraćajnica projektovana je kao klasičan autoputni profil. Trasa obuhvata dužinu između 18 i 22 kilometra (zavisno od obračunatih priključnih puteva i objekata) i dizajnirana je za brzine do 130 km/h.

Profil saobraćajnice: Dva kolovoza, svaki sa po dvije vozne i jednom zaustavnom trakom, odvojeni srednjim razdjelnim pojasom (centralnom barijerom).

Petlje i ukrštanja: Početak saobraćajnice je u naselju Kuzmin. Gradi se nova denivelisana petlja “Kuzmin 1”, udaljena oko jedan kilometar od postojeće raskrsnice na auto-putu E-70 (Beograd-Zagreb). Ova petlja sadrži dva nadvožnjaka dužine 312,7 i 274,5 metara, sa širinom gornjeg stroja od 9,9 metara. Druga velika petlja formira se kod sela Bosut, gdje se auto-put priključuje na lokalni putni sistem.

Objekti na trasi: Pored mostova preko Save i Bosuta, gradi se i osam manjih mostova, 11 propusta (podvožnjaka) i pet nadvožnjaka (denivelisanih prelaza) na raskrsnicama sa važnijim lokalnim putevima, čime je unapređena bezbijednost prigradskog saobraćaja.

Naplatne stanice: Predviđene su automatske naplatne rampe na ulazu u dionicu kod Kuzmina i na izlazu prema BiH.

Prateća infrastruktura: Završena je regulacija 41 melioracionog kanala, izgrađen je zatvoreni sistem kišne kanalizacije, a gradi se i 34 separatora.

Novi mostovi preko Save i Bosuta

Najzahtjevniji poduhvat na cijeloj dionici predstavlja novi most preko rijeke Save kod Sremske Rače. Most je konstrukciono završen, a njegova ukupna dužina iznosi 1.310 metara. Sastoji se od prilaznih betonskih konstrukcija na lijevoj i desnoj obali (dužine 530 i 450 metara) i centralne čelične konstrukcije nad samom rijekom dužine 330 metara.

Pored savskog mosta, u potpunosti su završeni i radovi na mostu preko rijeke Bosut. Tokom njegove izgradnje, tok rijeke bio je praktično zaustavljen, ali je nakon betoniranja i postavljanja konstrukcije rijeka ponovo potekla punim kapacitetom.

Integrisani granični prelaz od 50 hektara

Paralelno sa autoputem, u izgradnji je i moderan integrisani granični prelaz Sremska Rača. Zbog blizine međunarodnih dalekovoda čije bi izmještanje bilo previše komplikovano, kompleks je dislociran u odnosu na osnovnu trasu i nalazi se na oko 500 metara prije mosta.

Prostiraće se na površini od 50 hektara i imaće ukupno 16 traka, 12 za automobile i četiri za teretni saobraćaj. Vlada Srbije je za ovu investiciju izdvojila oko 200 miliona dinara.

Pregovara se o zajedničkom funkcionisanju prelaza između Srbije i BiH kako bi se ubrzao protok, a do potpunog završetka projekta, prelaz će biti sinhronizovan sa otvaranjem puteva sa obje strane, uz odvojeno zaustavljanje za sve kontrole.

Nastavak trase – dionica Rača-Bijeljina

Dionica Kuzmin-Sremska Rača direktno se nadovezuje na most preko Save i prelazi u dionicu Rača-Bijeljina na bh. strani, prvu etapu strateškog projekta izgradnje autoputa Beograd-Banja Luka i Beograd-Sarajevo.

Dionica Kuzmin-Sremska Rača

Dužina: Glavna trasa duga je 20 kilometara u punom profilu auto-puta, dok priključna saobraćajnica do magistralnog puta iznosi oko dva kilometra.

Objekti: Trasa sadrži devet objekata, petlju “Bijeljina sijever” sa naplatnom stanicom, čeonu naplatnu stanicu na početku dionice, bazu za održavanje i kontrolu saobraćaja, kao i odmorište.

Kada auto-put Beograd-Sarajevo bude u potpunosti završen u obje države, procjenjuje se da će se od jednog do drugog grada stizati za manje od 3 sata.

Trenutno putovanje (preko Romanije ili Šapca i Loznice) traje između 4,5 i 5,5 sati, u zavisnosti od gužvi i zadržavanja na granici.

Putovanje će se skraćivati postepeno, kako se deonice budu puštale u rad:

Dionica Kuzmin-Sremska Rača (u završnoj fazi): Samim završetkom puta i novog mosta, putovanje se skraćuje za oko 20-30 minuta jer se potpuno zaobilaze naseljena mjesta (Kuzmin, Bosut, Sremska Rača) i uski lokalni putevi.

Zajednički granični prelaz: Novi integrisani prelaz na srpskoj strani drastično će smanjiti čekanje, jer će policija i carina obje zemlje biti na jednom mjestu.

Dionica Rača-Bijeljina: Kada se završi i ovaj dio kroz Republiku Srpsku (koji je već u izgradnji), put od Beograda do Bijeljine trajaće svega oko sat vremena.

Kompletno puštanje u saobraćaj dionice Kuzmin-Sremska Rača najavljeno je za period do sredine 2026. godine, odnosno do ljeta. Zajednička koordinacija putarskih preduzeća Srbije i Republike Srpske predviđa sinhronizovano otvaranje obje strane trase.

Novi apsurd Puteva RS i mostarske firme težak milion maraka. Gradnja istočne obilaznice oko Trebinja je počela u martu prošle godine.„Putevi Republike Srpske“ dogovorili su sa firmom „HP Investing“ iz Mostara dodatne radove na projektu gradnje istočne obilaznice oko Trebinja za koje će biti izdvojeno još milion maraka.

Međutim, riječ je o 500 metara puta koji se spaja sa magistralnim putem za Nikšić pa se postavlja pitanje kako je moguće da dionica koja predstavlja logičan završetak i spoj sa magistralom nije bila predviđena osnovnim projektom.

Pravna akrobatika

Sagovornici Capitala u svemu vide poznatu pravnu akrobatiku gdje izvođač radova u posao ulazi sa ponudom daleko nižom od realne, a gdje mu se kasnije to namiruje pod izgovorom dodatnih i nepredviđenih radova.

„HP Investing“ je ovaj posao dobio nakon velike borbe sa „Fortis grupom“ i ponude od nepunih pet miliona maraka, a koja je za 18.000 maraka bila povoljnija od konkurencije.

Ispostaviće se da se upornost Hasana Pekušića, vlasnika mostarske firme isplatila. Vrijednost dodatnih poslova ne prelazi zakonskih 20 odsto od vrijednosti nabavke pa su i zakonske pretpostavke formalno ispunjene.

„U toku realizacije ugovora došlo je do dodatnih radova, a koje je neophodno izvesti i koji su usljed nepredviđenih okolnosti neophodni za završetak radova i ne mogu se tehnički odvojiti od osnovnog ugovora. Navedeni radovi sadržani su u varijacionom nalogu, koji su odobreni od strane nadzora i projekt menadžera“, navodi se u odluci „Puteva“ o dodatnim radovima.

Prva faza radova

Za Capital kažu da prva faza radova na obilaznici podrazumijeva izvođenje zemljanih radova, odnosno miniranje i iskop stijenske mase, dio hidro faze, dio betonskih radova i djelimičnu izradu nasipa.

„Predmet Ugovora o izvođenju dodatnih radova je produženje trase od kraja mosta preko rijeke Trebišnjice do spoja sa Magistralnim putem M6 – put za Nikšić, dakle izgradnja novih 495,46 metara“, kažu u ovom preduzeću.

Oni tvrde da su izmjenama u tehničkom rješenju čak napravili i uštede.

„Na dionici od Nikšičkog puta do mosta, u međuvremenu je uspješno završena eksproprijacija zemljišta te su projektovani potporni zidovi zamijenjeni nasipom, čime je postignut prirodniji izgled trase, ali i ostvarene značajne finansijske uštede u ukupnoj vrijednosti radova“, tvrde oni.

Slabosti sistema

Damjan Ožegović, iz organizacije Transparency international BIH kaže da su nepredviđeni radovi dobar mehanizam za prevazilaženje stvarnih nepredviđenih situacija ali da su pokazali dvije slabosti sistema.

„Jedan je nenamjerno slabo planiranje radova zbog otklonivih nedostataka kroz ovu vrstu ugovora, a drugi je namjerno slabo planiranje sa namjerom kasnijeg nagrađivanja privilegovanog ponuđača“, kaže Ožegović.

Inače, gradnja istočne obilaznice oko Trebinja je počela u martu prošle godine. Cilj je rasteretiti centar grada od teretnog saobraćaja i smanjiti gužve. Rok za završetak prve faze je 36 mjeseci.