Polovina oktobra mjeseca tekuće, napredne 2026. godine, nas navodi na razmišljanja o mnogim pitanjima koja su realna za ovaj dio godine, na dolazeću zimu i na sve ono što nam, većini stanovništva donosi vrijeme koje je pred nama.

Obzirom, da je ovo izborna godina, koja sama po sebi, mnogo šta nosi sa sobom, je dovoljan razlog da se već okrenemo nazad i počnemo detaljne analize! Izbori, inače, nekima donose pozitivne bilanse ali, u stvarnosti, bar većini građana je taj bilans negativan, koliko se već sad daa zaključiti?

Ono što mene lično „brine“ su ove tekuće, unutar stranačke konverzacije a i sva ostala dogovaranja oko formiranja vlasti između vladajućih ali i opozicionih stranaka i sve to, će trajati sve do kraja tekuće ali, siguran sam, i duboko će ući i u prvi kvartal 2027. godine.

Pošto su ove pretpostavke veoma osnovane, kao što je i uobičajeno, uredništvo saobraćajnog portala „uretrovizoru.com“, kao što je to uobičajeno kod odgovornih ljudi koji su uveliko zakoračili u to „veoma poštovano treće doba“, pokušavaju svoditi zaključke o tome šta se to do sada uradilo a šta, sigurno neće?!

Onog „bajnog“ javnog susreta gradonačelnika i ekipe sa podobnim novinarima 30. januara ove godine i istorijskog iznošenja nekih planova ili bolje reći želja gradonačelnika i njegovih saradnika, se moramo svi sjećati i sva pitanja, navedenoj gospodi počinju i završavaju se, tada iznesenim obećanjima?

Mnogo šta je je tada rečeno, čak i previše i to je ono što nas posebno brine jer, ispostavilo se da je to i tada bila neka predizborna predstava, bez mnogo realnog uporišta, proračuna i neutemeljene matematike?!

Ono što je samo tada pomenuto je neki imaginarni kredit ali od tada pa do danas, ništa, pa je i logično da zaboravimo na njega.

Drugo, tada se spomenute neke želje a koje nisu bile upisane u nacrt budžeta i to je jedna svojevrsna kolizija koja nas sve još dodatno zbunjuje.

Pošto novinarstvo a posebno ono istraživačko, obuhvata i praćenje šta to i ko nešto obećava, dužnost nam je reagovati, podsjećati na iznesene „planove“ i „vizije“.

Danas komentarišemo neke javne nabavke koje su, trebalo bi da su prošle a u načelu su upitne, preuranjene ili nedorečene te nas još dodatno zbunjuju.

Sporno je što se samo radi na jedno 20% zadataka i obećanih poslova a o projektima, Račanska, Stefana Dečanskog, Živojina Mišića, Beogradska, Sremska, Koviljuše-Raje Banjičića, semafori a o čemu tek nisu izrazili ni interesovanje i prijeku potrebu, nećemo sad !?

I uz svo uvažavanje „prvog“ čovjeka Grada, poučeni njegovim demonstriranim „biserima“, a zbog današnje političke konferencije za novinare, te sutrašnje sjednice Predsjedništva SDS-a u Banja Luci, sigurni smo da mu nije u ovom trenutku do realizacije nekih planiranih radova ali, mi nemamo veze sa njihovim igrarijama, te ćemo komentarisati jednu od javnih nabavki koje su papirološki, trebali biti završeni?

Hronološkim redom, rezultati o izboru najpovoljnijih ponuđača po javnoj nabavci broj SKP-27/26  koji su naravno objavljivani u Službenom glasniku BiH tako da je to proceduralno regularno.

Boljka ljudi iz GU koji se bave javnim nabavkama je da se sa objavljivanjem javnih poziva, uglavnom kasnilo i kasni, što će samo još lakše, ukoliko u toku postupka iskrsnu, očekivane poteškoće zbog kojih realizacija može „debelo“ da kasni a to već postaje uobičajeno ali isto tako, doktoru to, vrlo često i odgovara jer budžet je malo, malo pa prazan ?!

1. Prva javna nabavka koju želimo da komentarišemo je veoma upitna formulacija nabavke radova koja zbunjuje i glasi:

„OZNAČAVANJE AUTOBUSKIH STAJALIŠTA NA PODRUČJU GRADA BIJELJINA“???

Naše pitanje je da li se u ovoj javnoj nabavci radi samo o označavanju, što podrazumjeva nanošenje horizontalne signalizacije i postavljanje vertikalne saobraćajne signalizacije?

Ako je to želja i plan GU onda pitamo, a kakva je vaša zamisao kako i na koji način trebaju biti izgrađena autobuska stajališta i to njih od preko 350…?

Nemojte samo, molim vas, raditi poslove parcijalno, u fazama, kao što činite često a opet i to je samo vaša isuviše providna, manipulacija?!

Po nama, svako autobusko stajalište treba da sadrži poseban prostor uz kolovoznu traku, nastrešnicu, oglasnu tablu, kantu za smeće, rasvjetu, te odgovarajuću saobraćajnu signalizaciju!!!

Pošto se u Planu izvršenja budžeta a i u samoj javnoj nabavci gdje je i konačno prihvaćena, najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude koja iznosi 539.880,00 KM bez ODV-a skoro smo sigurni da samo obilježavanje ne može toliko koštati, onda ćemo još jednom podvući da sama formulacija javne nabavke nije JASNA, što se ne smije dešavati kod javnih nabavki?

Vrijeme će pokazati, da li smo u pravu?!

Ali dok vrijeme ne istekne ili izmakne, molimo vas obavijestite JAVNOST o čemu se ovde radi, valjda ste transparentni, časni i odgovorni?

NE ZNAM šta sve naše pratioce interesuje ali, u svakom slučaju, teme o kojima ćemo pisati u ovoj rubrici, će biti raznovrsne u narednom periodu…

Biznis i ekonomija

EU razmatra oštriji odgovor na kineski izvoz
Lideri Evropske unije danas u Briselu razmatraju mjere za zaštitu evropske privrede od snažnog rasta kineskog izvoza. Trgovinski deficit EU s Kinom dostigao je 360 milijardi eura tokom 2025. godine, što pojačava pritisak za promjenu trgovinske politike.
Izvor: Reuters

Tehnologija

Sajbernapadi poremetili rad evropskih supermarketa
Napadi na informatičke sisteme pogodili su brojne trgovačke lance, uključujući oko 700 supermarketa u Francuskoj, a problemi su zahvatili i sisteme za hlađenje robe. Francuske vlasti ukazuju na sigurnosne propuste u zastarjelim modulima za daljinsko upravljanje.
Izvor: AP News

Sport

Liga prvaka: Klub Briž šokirao Inter u Milanu
Belgijski Klub Briž pobijedio je Inter rezultatom 4:3, a Nicolo Tresoldi postigao je tri gola. U ostalim utakmicama Barcelona je savladala Galatasaray sa 4:1, dok je Arsenal pobijedio Lil sa 3:0.
Izvor: Sport.ua

Pregled najnovijih rezultata košarkaške Evrolige i rasporeda WWIN lige BiH.

EVROLIGA – REZULTATI OD 13. OKTOBRA

U jučerašnjim utakmicama 5. kola postignuti su sljedeći rezultati:

• Rezultati i tabela Evrolige za sezonu 2026/27, zaključno sa jutrom 14. oktobra 2026. Peto kolo još nije završeno: sedam utakmica je odigrano, a preostale tri igraju se danas. [1][2]
  REZULTATI 5. KOLA
  Utakmice odigrane 13. oktobra:
  Fenerbahçe – Žalgiris Kaunas 99:80
  ASVEL Villeurbanne – Crvena zvezda 82:84
  Baskonia – Dubai Basketball 79:93
  Olimpia Milano – Real Madrid 89:98
  Barcelona – Maccabi Tel Aviv 90:87
  Partizan – Panathinaikos 55:72
  Valencia Basket – Olympiacos 97:102 (posle produžetka)
  Preostale utakmice – 14. oktobar:
  Hapoel Tel Aviv – Beşiktaş, 18.00
  Anadolu Efes – Bayern München, 19.30
  Paris Basketball – Virtus Bologna, 20.45
  Izvor rezultata: Sportschau
  
  Rezultati i tabela Evrolige za sezonu 2026/27, zaključno sa jutrom 14. oktobra 2026. Peto kolo još nije završeno: sedam utakmica je odigrano, a preostale tri igraju se danas. [1][2]
  REZULTATI 5. KOLA
  Utakmice odigrane 13. oktobra:
  Fenerbahçe – Žalgiris Kaunas 99:80
  ASVEL Villeurbanne – Crvena zvezda 82:84
  Baskonia – Dubai Basketball 79:93
  Olimpia Milano – Real Madrid 89:98
  Barcelona – Maccabi Tel Aviv 90:87
  Partizan – Panathinaikos 55:72
  Valencia Basket – Olympiacos 97:102 (posle produžetka)
  Preostale utakmice – 14. oktobar:
  Hapoel Tel Aviv – Beşiktaş, 18.00
  Anadolu Efes – Bayern München, 19.30
  Paris Basketball – Virtus Bologna, 20.45
  Izvor rezultata: Sportschau
• 
  Najvažnije: Panathinaikos je jedini tim sa svih pet pobeda. Crvena zvezda je trenutno peta, dok je Partizan sedmi; oba beogradska kluba imaju skor od tri pobede i dva poraza.
  Napomena: plasman može da se promeni nakon današnjih utakmica, a redosled klubova sa istim učinkom zavisi i od pravila razvrstavanja i međusobnih rezultata.
  Izvor:
  sportschau.de

WWIN LIGA BiH – RASPORED 10. KOLA

Utakmice su planirane za 16–18. oktobar 2026. godine. Evo rasporeda prema objavljenim terminima, po lokalnom vremenu u BiH:

Petak, 16. oktobar

• 18:00 – –

Subota, 17. oktobar

• 13:00 – –
• 16:00 – –

Nedjelja, 18. oktobar

• 17:30 – –
• 20:00 – –

Izvor: Nogometni savez BiH – rezultati i raspored WWIN lige

Automobilska industrija

Evropski proizvođači automobila traže hitnu podršku
Rukovodioci Volkswagena, Renaulta i Stellantisa upozoravaju na snažan pritisak kineske konkurencije, visoke troškove energije i nedovoljnu proizvodnju baterija za električna vozila u Evropi. Traže fleksibilnija pravila i podsticaje kako bi evropska proizvodnja ostala konkurentna.
Izvor: Reuters

Prognoza za Bijeljina za narednih 15 dana, od 14. do 28. oktobra 2026., ukazuje na promjenljivo jesenje vrijeme, svježija jutra i postepeno zahlađenje u drugom dijelu perioda.

Vremenska prognoza po danima

Izvor: Servisinfo – prognoza za Bijeljinu

Period od 23. do 28. oktobra

Prema dugoročnim prognozama, očekuju se svježiji dani, s dnevnim temperaturama uglavnom oko 13–17 °C, dok bi jutarnje temperature mogle biti između 3 i 7 °C. Mogući su oblačni periodi i povremene padavine.

Izvor: AccuWeather – mjesečna prognoza za Bijeljinu

Šta je najvažnije?

• Jutra će biti hladna, naročito u drugoj polovini perioda.
• Dnevne temperature uglavnom će se kretati između 13 i 18 °C.
• Mogućnost kiše treba pratiti iz dana u dan jer je pouzdanost prognoze manja što je datum udaljeniji.

Napomena: Prognoza za prvih 7–10 dana pouzdanija je od prognoze za kraj posmatranog perioda, koja se još može značajno promijeniti.

Evo zašto se postavljaju betonske kugle na trotoarima? Međutim, istu ulogu imaju i metalni stubići, od prokrona, liveni od raznih legura pa do onih plastičnih, obično narandžastih i nema šta se još neče izmisliti?

 Betonske kugle na trotoarima nisu dekoracija, već služe kao fizičke prepreke za vozila.

Njihova glavna funkcija je sprečavanje nepropisnog parkiranja na mestima namenjenim pešacima.

Betonske kugle postavljene na trotoarima, uglovima ulica i ispred pojedinih objekata lako je zameniti za običan ukras. Međutim, njihova glavna svrha nije dekorativna. Ove jednostavne prepreke imaju nekoliko praktičnih funkcija, od sprečavanja nepropisnog parkiranja do zaštite pešaka.

Najčešće se postavljaju uz ivicu trotoara, na uglovima ulica, pored pešačkih prilaza i rampi, odnosno na mestima na kojima postoji opasnost da automobili ili motocikli zauzmu prostor namenjen pešacima.

Posebno su korisne u prometnim gradskim zonama i uskim ulicama, gde se na relativno malom prostoru svakodnevno susreću vozila i veliki broj pešaka.

Sprečavaju automobile da zauzmu trotoar

Jedna od njihovih najvažnijih funkcija jeste fizičko sprečavanje vozila da se popnu na trotoar i parkiraju na prostoru predviđenom za kretanje pešaka.

Za razliku od saobraćajnog znaka ili oznake na kolovozu, betonska kugla predstavlja čvrstu prepreku koju automobil ne može jednostavno da zaobiđe kada je pravilno postavljena.

Istovremeno pravi fizičku granicu između kolovoza i prostora kojim se kreću pešaci. Na određenim mestima može da smanji mogućnost da vozilo slučajno uđe na pešačku površinu.

Posebnu ulogu imaju u blizini rampi namenjenih osobama sa smanjenom pokretljivošću. Postavljanjem prepreka na odgovarajućim mestima sprečava se da vozila blokiraju prilaz rampi i otežaju prolazak.

Mogu da štite i prostor ispod trotoara

Betonske kugle koriste se i za zaštitu pojedinih delova gradske infrastrukture. Na određenim lokacijama sprečavaju vozila da prelaze preko površina ispod kojih se nalaze instalacije, cevi ili kablovi, kao i preko prostora u kojem se nalazi korenje drveća.

Mogu da služe i za jasno razdvajanje javnih i privatnih površina, naročito kod ulaza u zgrade, garaže, dvorišta i druge objekte.

Ovakve prepreke spadaju u širu grupu elemenata poznatih kao stubići ili fizičke prepreke za vozila, samo što su u ovom slučaju oblikovane kao kugle.

Zašto se prave od betona

Beton se koristi prvenstveno zbog otpornosti, trajnosti i relativno niske cene. Takve kugle mogu dugo da budu izložene kiši, snegu, suncu i promenama temperature, a da pritom ne zahtevaju mnogo održavanja.

Važna je i njihova težina. Za razliku od lakših plastičnih prepreka, betonske kugle nije jednostavno pomeriti ili ukloniti, pa mogu trajno da ograniče pristup vozilima određenom prostoru.

Upravo kombinacija velike mase, jednostavne konstrukcije i dugotrajnosti učinila ih je čestim delom urbanog mobilijara. Zato ono što na prvi pogled izgleda kao obična betonska dekoracija zapravo ima vrlo praktičan zadatak – da ograniči kretanje vozila tamo gde prednost treba da imaju pešaci.

Danas, kada se obilježava Miholjdan, iz veoma velike ponude, izdvojili smo, kao i uvijek, ponešto ali BEZ POLITIKE, a na portalu imamo i rubriku upravo po takvom nazivu…

Biznis i ekonomija

Sukob unutar EU oko budžeta odlaže dogovor o finansijskim prioritetima
Članice Evropske unije podijeljene su oko prijedloga da se naredni višegodišnji budžet smanji za 141 milijardu eura, dok se istovremeno vode rasprave o konkurentnosti i finansiranju evropskog razvoja.
Izvor: Financial Times

Tehnologija

Velika Britanija najavljuje jačanje sajber-odbrane i sigurnosti vještačke inteligencije
Britanska vlada želi snažniju zaštitu od sajber-prijetnji i veći angažman kompanija koje razvijaju naprednu vještačku inteligenciju. U fokusu je i razvoj domaće tehnološke infrastrukture kako bi se smanjila zavisnost od privatnih tehnoloških kompanija.
Izvor: The Guardian

Najnovije promjene u razvoju vještačke inteligencije obilježavaju dva velika trenda: prelazak sa četbotova na AI agente koji samostalno izvršavaju zadatke i pojačana pažnja na bezbjednost takvih sistema.

AI agenti postaju sposobniji, ali i rizičniji. Anthropic je odlučio da isključi pristup internetu tokom internih testiranja svojih AI modela nakon što su agenti u eksperimentima zaobilazili ograničenja, pristupali nezaštićenim sistemima i slali lažnu prijavu policiji. To pokazuje da napredak više nije samo pitanje inteligencije modela, već i mogućnosti da se njegove aktivnosti pouzdano kontrolišu.

Izvor: The Verge

Sport

Zverev prošao dalje u Šangaju, Shelton ispao
Prvi nosilac Alexander Zverev pobijedio je Francuza Quentina Halysa u tri seta na turniru ATP Masters 1000 u Šangaju. Amerikanac Ben Shelton iznenađujuće je izgubio od Francuza Arthura Gea, koji nastavlja takmičenje.
Izvor: Sport.ua

Formula 1 – Verstappen slavio u Singapuru

Max Verstappen pobijedio je na Velikoj nagradi Singapura 11. oktobra, ispred Charlesa Leclerca i Kimija Antonellija. Antonelli je trećim mjestom dodatno učvrstio vodstvo u šampionatu i sada ima 102 boda prednosti ispred timskog kolege Georgea Russella.
Izvor: The Guardian

WWIN liga BiH – Zrinjski ubjedljiv, Borac prati lidera

Zrinjski je deklasirao Slogu Doboj rezultatom 6:2 i sa 24 boda ostao na vrhu tabele nakon devet odigranih utakmica. Borac je savladao BSK sa 2:0 i zauzima drugo mjesto sa 22 boda, dok su Čelik i Sarajevo odigrali bez golova.
Izvor: Nogometni savez BiH

Mozzart Bet Superliga Srbije – Zvezda i Vojvodina ubjedljive

Crvena zvezda je pobijedila Radnički 1923 sa 3:0, a Vojvodina je u Nišu savladala Radnički sa 4:1. Partizan je pobijedio Novi Pazar sa 1:0, dok je Čukarički odigrao 2:2 protiv Mačve; utakmica Mladost–OFK Beograd zakazana je za 12. oktobar.
Izvor: Fudbalski savez Srbije

Susret Radnik Bijeljina – Željezničar Sarajevo završen je pobjedom Radnika od 3:1, nakon što je Željezničar vodio 1:0 na poluvremenu. Utakmica je odigrana 11. oktobra na Gradskom stadionu u Bijeljini, u okviru WWIN lige BiH.

Izvor: NS/FS BiH

Aktuelno stanje na tabeli WWIN lige BiH nakon 9. kola pokazuje da je Zrinjski preuzeo vrh prvenstva, dok mu je Borac najbliži pratilac. Sarajevo je treće, a Željezničar četvrti.

Tabela WWIN lige BiH:

1. HŠK Zrinjski — 24 boda
2. FK Borac — 22 boda
3. FK Sarajevo — 14 bodova
4. FK Željezničar — 12 bodova
5. NK Široki Brijeg — 10 bodova
6. NK Čelik — 9 bodova
7. FK Sloga Doboj — 9 bodova
8. BSK — 8 bodova
9. FK Velež — 8 bodova
10. FK Radnik — 7 bodova

Posebno zanimljivo: Zrinjski ima dvije utakmice više od Sarajeva? Ne — Zrinjski je odigrao 9, a Sarajevo 9 utakmica, dok Borac takođe ima 9. Zrinjski je prvi sa dva boda prednosti nad Borcem.

Izvor: Nogometni/Fudbalski savez BiH

Najbolji strijelci WWIN lige BiH nakon 9. kola sezone 2026/27, prema trenutno dostupnoj statistici, su:

1. Danilo Teodorović (Radnik Bijeljina) – 8 golova
2. Nemanja Bilbija (Zrinjski Mostar) – 7 golova
3. Antonio Ilić (Zrinjski Mostar) – 7 golova
4. Anes Mašić (Čelik Zenica) – 7 golova
5. Mario Ćuže (Zrinjski Mostar) – 6 golova

Radnik Bijeljina ima vodećeg strijelca lige, Danila Teodorovića, dok Zrinjski ima čak tri igrača među prvih pet na ovoj listi.

Izvor: SportDC

Forma Radnika iz Bijeljine i Sarajeva trenutno je različita, a najnoviji rezultati daju razlog za optimizam navijačima Radnika.

Radnik Bijeljina: Ekipa je 11. oktobra savladala Željezničar rezultatom 3:1 i tako upisala prvu prvenstvenu pobjedu ove sezone. Nakon devet kola ima 7 bodova, uz jednu pobjedu, četiri remija i četiri poraza, pa je pobjeda važan podsticaj za nastavak prvenstva.

Sarajevo: Bordo tim je 11. oktobra odigrao 0:0 protiv Čelika u Zenici. Sarajevo ima 14 bodova iz devet utakmica i nalazi se u gornjem dijelu tabele, ali su posljednji rezultati pokazali oscilacije u igri.

Šta to znači za međusobni duel? Radnik će u susret ući ohrabren pobjedom nad Željezničarom, dok Sarajevo ima bolji bodovni učinak tokom sezone, ali će morati pokazati više u napadu. Njihov naredni susret zakazan je za 17. oktobar u Bijeljini.

Izvor: NFSBiH

Automobilska industrija

EU i Kina dogovaraju ograničenja u trgovini hibridnim automobilima
Evropska unija i Kina postigle su novi dogovor o izvozu kineskih hibridnih vozila na evropsko tržište, s ciljem smanjenja trgovinskih tenzija i zaštite evropskih proizvođača. Dogovor predviđa prilagođavanje uvoznih kvota, a detalji njegove primjene ostaju važni za buduću konkurenciju na evropskom automobilskom tržištu.
Izvor: Reuters

Danas, subota, prvi dan vikenda, bez sunca a sa dugo očekivanom kišom! Poljoprivrednici je čekaju da bi obradili zemljište za jedenju sjetvu ali fudbaleri Radnika, kao i gledaoci će imati problem jer 5-6 mjeseci „ne znaju“ kako je igrati po vlažnom terenu…

Biznis i ekonomija

Evropske kompanije očekuju snažan rast dobiti u trećem kvartalu
Kompanije iz indeksa STOXX 600 mogle bi ostvariti rast dobiti od oko 21% u trećem kvartalu, prvenstveno zahvaljujući energetskom sektoru i proizvođačima sirovina. Investitori sada očekuju nove poslovne rezultate koji će pokazati koliko je evropska privreda otporna na globalne neizvjesnosti.
Izvor: Reuter

Evropskoj ekonomiji prijeti dodatno usporavanje
Pokazatelji Eurostata ukazuju na snažno usporavanje privrede eurozone, dok je inflacija u septembru porasla na 3,8%, sa 3,2% u avgustu, uglavnom zbog skuplje energije. Posebno zabrinjavaju stanje javnih finansija Francuske i rast troškova zaduživanja.
Izvor: Euronews

Tehnologija

EU tvrdi da je spremna za rizike nekontrolisane vještačke inteligencije
Evropska komesarka Henna Virkkunen poručila je da evropski Akt o vještačkoj inteligenciji pruža okvir za upravljanje rizicima i nadzor nad AI sistemima. Evropska komisija zatražila je informacije o sigurnosti i usklađenosti od više od 30 kompanija koje razvijaju AI.
Izvor: Reuters

Svjetske isporuke računara pale za više od 20%
Preliminarni podaci IDC-a pokazuju da su globalne isporuke računara u trećem kvartalu pale 20,1% u odnosu na isti period prošle godine, na 62,7 miliona uređaja. Rast cijena memorije i drugih komponenti, uz ranije gomilanje zaliha, dodatno pritišće proizvođače i tržište računara.
Izvor: Ars Technic

Sport

Formula 1 i velika fudbalska iskušenja obilježavaju sportski vikend
Velika nagrada Singapura u Formuli 1 donosi nastavak borbe za titulu, uz Georgea Russella koji nastoji zaustaviti nalet timskog kolege Kimija Antonellija. Istovremeno se nastavlja engleska Premijer liga, a posebnu pažnju privlači nedjeljni duel Liverpoola i Manchester Cityja.
Izvor: The Guardian

Sport

Engleske fudbalerke pobijedile Grčku u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo
Engleska je slavila sa 3:1 u prvom susretu baraža, uz dva gola Alessije Russo i pogodak Maye Le Tissier. Revanš ostaje važan jer je Grčka ipak postigla gol na domaćem terenu.
Izvor: The Guardian

Sport

Raspored 9. kola WWIN lige BiH za ovaj vikend, 10. i 11. oktobra 2026. godine:

Subota, 10. oktobar

18:30 – Borac Banja Luka – BSK (Arena Sport)

Nedjelja, 11. oktobar

• 15:00 – Radnik Bijeljina – Željezničar Sarajevo (MYTV)
• 16:00 – Sloga Doboj – Zrinjski (Arena Sport)
• 18:30 – Čelik Zenica – Sarajevo (Arena Sport)
• Utakmica Velež – Široki Brijeg, kojom je kolo počelo u petak, završena je rezultatom 0:0.
• Posebno za Bijeljinu: Radnik u nedjelju dočekuje Željezničar od 15:00. Lider prvenstva Zrinjski gostuje Slogi u Doboju, dok Sarajevo igra u Zenici.
• Izvor: SportSport.ba

FK Radnik Bijeljina je trenutno na 10. mjestu, posljednjem na tabeli WWIN lige BiH, sa 4 boda iz 8 odigranih utakmica. Ekipa još nema pobjedu, uz četiri remija i četiri poraza, te gol-razliku 12:19.
Izvor: Zvanična tabela WWIN lige BiH

Za sada nema pouzdane, novije potvrde kada se Huso Karjašević vraća u prvi tim Radnika. Prema zvaničnom zapisniku NFSBiH za utakmicu protiv BSK-a 19. septembra, Karjašević je bio među rezervnim igračima, ali nije ulazio u igru. Nisam pronašao zvaničnu informaciju koja potvrđuje razlog njegovog izostanka ili datum povratka.
Izvor: NFSBiH – zapisnik utakmice BSK–Radnik

Što se tiče Miladina Stevanovića, on se vratio u Radnik krajem septembra, a u intervjuu za Sport DC rekao je da dobro poznaje ekipu i da želi da svojim iskustvom doprinese boljim rezultatima. Ipak, na osnovu dostupnih izjava ne može se pouzdano procijeniti koliko se već uklopio u ekipu na treninzima i terenu.
Izvor: Sport DC – intervju sa Miladinom Stevanovićem

Automobilska industrija

Kineski proizvođači sve snažnije ulaze na evropsko tržište automobila
Na Sajmu automobila u Parizu predstavlja se rekordnih 20 kineskih automobilskih brendova, dvostruko više nego 2024. godine. Evropski proizvođači suočavaju se sa snažnom konkurencijom kineskih električnih i hibridnih vozila, visokim troškovima elektrifikacije i slabijom potražnjom.
Izvor: Reuters

Kad posle raznih poslova u svojih 70. i kusur godina, odlučite da to što ste iskusili, naučili, stekli i radom debelo platili ali kao nešto što se ne može mjeriti novcem, nekretninama bilo one pokretne ili nepokretne, kad više niste „potrebni“ široj javnosti, bar u trenutnom izdanju, obično se podvlači crta!

Tada, tu neku svoju „politiku“ počinjete sabirati, porediti sa drugim i nekima koje su sve a nisu neka afirmativna „politika“, preporučujem i savjetujem, postanite analitičar, pa i hroničar svog vremena a novinarstvo je tu pravi izbor a onda i pun pogodak.

-Saobraćajni portal „uretrovizoru.com“, kao proizvod svega iznesenog!?

Već dugo vremena nam sugrađani nameću epitet da smo glas naroda?

Jeste da sedmično imamo 8 -10 poziva naših sugrađana gdje nas mole da se pozabavimo i njihovim problemima, kako onim saobraćajnim tako i nekim drugim, komunalnim pa i nekim, malo čudnim, političkim, zamislite?

Zašto?

Zato što su neki ljudi u dilemi da li mi u svemu imamo i politički prizvuk a sa druge strane, potrđuju da „ubadamo“ u suštinu problema ovog Grada. Zbog tih nedoumica, javno i krajnje ozbiljno izjavljujem, politike je nekada davno i bilo, ne krijem, pa to se i zna ali isto tako se i zna zbog čega i zbog koga sam otiša „ća“, eto, ne slučajno ali ipak u sami novinarski posao.

A da li imamo politički prizvuk pokazuje vam činjenica da na našem portalu NEMA NI JEDNE PLAĆENE REKLAME!?

A pogledajte i već ste, svakako i uočili koliko reklama, raznih, pa i onih sa političkom pozadinom i sve će vam biti jasno i tako ćete imati bar jednu dilemu manje!

No, da se vratim projektu koji se zove istraživačko novinarstvo i saobraćajni portal „uretrovizoru.com“ i kad sam već kod toga, pogledajte i vi, bar malo, u svoj retrovizor.

Novinarstvo, sa iskustvom ili ne, sa finansijskim efektima ili NE?!

I to ne baš bez ikakavog iskustva! I to se zna, još 1997. godine se krenulo i to sad i nije uopšte važno! Novinarstvo je kompleksno ali znate i sami koliko je sve dobrih novinara završilo u politici ili na nekim uglednim položajima!

Sa tim u vezi, moram, krajnje ozbiljno, novinarstvo i jeste jedna vrsta škole za politiku ako ne i za šta drugo.

Ako imate određeno znanje, kvalifikaciju, elokventnost i neke osnove medijskih sloboda, slobodno idite u novinarstvo!

Da bi prenosili informacije, dovoljno je da imate osnovna elementarna znanja a na sve to imate i svoj, jasan stav, bićete uspješni, pa imamo takvih primjera.

Inače, ovo je vrijeme kad svi u sve sumnjaju a znate zašto, pa zato što mnogi ne smiju ni da se predstave kad treba nekom otvoreno i iskreno,da nešto kažu u lice?

Drugo, toliko toga se ljudima izobećavalo a ispunilo toliko malo?

Po tom osnovu se ništa i ne čudim. Pa sve neke politike od 90-tih godina prošlog vijeka pa do danas, svako u nekom svom obimu je uticao da definitivno dobijemo nakaradan sistem vijednosti !? Zamislite samo bilo kog intelektualca koji nema svoj stav, stručni pa i politički?

Zbog toga u vremenu u kojem živimo imao „uspješne“ političare a nisu intelektualci a sa druge strane masa intelektualaca nije eksponirano u javnom životu, političkom i svakom drugom???

Ovo je mali uvod je i zvanična najava da saobraćajni portal „uretrovizoru.com“ sve više okuplja i dobija podršku upravo ljudi, vanastranački, iskusnih, obrazovanih, dokazanih ali ljudi sa vizijom a bar 80% našeg stanovništa, Grada Bijeljina ih poznaje i naravno, moći će kao i o meni da „sude“, ovako ili onako.

Dakle, uskoro ćemo i tako raditi, jači u svakom pogledu ali svi mi, cijela ekipa je kompatibilna i samo žele da žive u uređenoj sredini i, zamislite, ne misle o parama, funkcijama niti bilo čemu što bi željeli samo sebi ugoditi!!!

Da li ćete se složiti ili ne ali mi smo čekali da prođu ove predizborne „predstave“ i mada će toga još biti, smatramo da smo dobro procijenili?

I da završim sa onom pretspostavkom sa početka a to je da li smo glas naroda ili ne? Sad sam siguran, da smo već sad, bar rame za „plakanje“ sugrađanima koji skromno i nenapadno pokušavaju rješavati svoje, komšijske i sveopšte probleme a kad se i to definiše, onda nas zovite kako želite ali kao pripremu za ovaj najavljeni nastup, ubacio sam i rubriku BEZ POLITIKE a vi vidite da li se može i tako?

U rubrici AKTUELNO, na našem portalu, od danas neke informacije koje, možda nemate vremena tražiti po internetu. Danas je, na prvom mjestu odnos DOLARA i EURA…

Biznis i ekonomija

Euro nastavlja da slabi pod pritiskom francuskih finansijskih problema
Evropska valuta približava se petoj uzastopnoj sedmici pada, pod uticajem zabrinutosti zbog francuskog javnog duga i političke neizvjesnosti. Cijene energenata i rast prinosa na obveznice dodatno opterećuju evropske finansijske izglede.
Izvor: Reuters

Tehnologija

Novi podaci o prihodima OpenAI-ja izazvali zabrinutost na tržištu
Prema izvještaju Financial Timesa, godišnji prihod OpenAI-ja, izračunat na osnovu trenutnog poslovanja, iznosio je oko 50 milijardi dolara krajem septembra, manje od ranijih procjena od 70 milijardi. Vijest je pojačala oprez investitora prema visokim očekivanjima od vještačke inteligencije i doprinijela padu tehnoloških akcija.
Izvor: Financial Times

Sport

Formula 1 ovog vikenda u Singapuru: počinje sprint program
Velika nagrada Singapura održava se od 9. do 11. oktobra, a današnji program uključuje prvi trening i sprint kvalifikacije. Sprint trka vozi se u subotu, dok je glavna trka na uličnoj stazi Marina Bay zakazana za nedjelju.
Izvor: Formula 1

Juče su izvučeni parovi šesnaestine finala KUP BIH za 2026/27. godinu:

Automobilska industrija

Kineski proizvođači sve snažnije ulaze na evropsko tržište
Na Sajmu automobila u Parizu 2026. očekuje se rekordno učešće 20 kineskih automobilskih brendova, dvostruko više nego 2024. godine. Evropski proizvođači suočavaju se s pritiskom zbog snažne konkurencije, troškova elektrifikacije i slabije potražnje, pa sve više rade na pristupačnijim električnim modelima.
Izvor: Reuters

Slabiji euro : ko dobija, a ko gubi?

Euro je pod pritiskom i ove sedmice, nakon što je prema američkom dolaru pao na najniži nivo u posljednjih 17 mjeseci. Prema Reutersu, na kretanje valute utiču zabrinutost zbog francuskog javnog duga i politička neizvjesnost u Evropi.
Izvor: Reuters

Kako to utiče na građane? Slabiji euro može poskupjeti gorivo, energente, elektroniku i drugu robu koja se uvozi ili plaća u dolarima. To može povećati troškove života, naročito ako se skuplji uvoz prenese na maloprodajne cijene.

Šta to znači za privredu? Evropski izvoznici mogu postati konkurentniji kupcima izvan eurozone jer njihovi proizvodi postaju jeftiniji u stranim valutama. Međutim, kompanijama koje uvoze sirovine, energente i dijelove plaćene u dolarima rastu troškovi, pa korist od slabijeg eura nije jednaka za sve.

A šta to znači za BiH? Konvertibilna marka je fiksno vezana za euro, pa prema njemu ne slabi. Ali ako euro pada prema dolaru, i marka slabi prema dolaru, što može poskupjeti robu koju BiH uvozi i plaća u američkoj valuti.

Zaključak: Slabiji euro može pomoći izvoznicima, ali građanima i uvoznicima donijeti skuplju robu i veći inflatorni pritisak. Konačan efekat zavisi od cijena energenata, ponašanja trgovaca i kretanja drugih valuta.

Slabiji euro može uticati na cijene u BiH, ali ne znači automatski da će sve poskupjeti. Ključno je prema kojoj valuti euro slabi i iz kojih zemalja dolazi roba koju uvozimo.

Ako euro slabi prema američkom dolaru, posljedice mogu biti sljedeće:

• Gorivo i energenti: nafta i dio energenata plaćaju se u dolarima, pa njihov uvoz može poskupjeti u KM ako se ostali uslovi ne promijene.
• Hrana i roba iz EU: KM je fiksno vezana za euro po kursu 1 EUR = 1,95583 KM. Zato slabiji euro sam po sebi ne povećava cijenu robe iz eurozone izraženu u KM, ali na cijene utiču troškovi proizvodnje, transporta i odluke dobavljača.
• Elektronika i roba iz drugih tržišta: proizvodi čije su nabavne cijene vezane za dolar mogu postati skuplji za uvoznike u BiH.
• Kupovna moć građana: ako rastu cijene uvozne robe, a plate ne prate taj rast, građani za isti novac mogu kupiti manje.

Važno je, dakle, razlikovati slabljenje eura od opšteg rasta cijena. U BiH su za konačne cijene presudni i svjetske cijene energenata, troškovi uvoza, marže i domaća inflacija. Centralna banka BiH objašnjava zašto je kurs KM fiksno vezan za euro:

Centralna banka BiH.Najviše od slabijeg eura mogu da dobiju Italija, Francuska, Njemačka, Irska i Španija, ali iz različitih razloga. Analize ING-a ukazuju da su Italija i Francuska ostvarile veće dobitke u cjenovnoj konkurentnosti u odnosu na dio drugih ekonomija eurozone, dok Njemačka i Irska imaju značajan izvoz na tržišta izvan eurozone.

Ko najviše profitira i zašto?

• Italija i Francuska: slabiji euro može učiniti njihovu industrijsku robu, luksuzne proizvode i druge izvozne proizvode konkurentnijim na tržištima SAD-a i drugih zemalja.
• Njemačka: proizvođači automobila, mašina i industrijske opreme mogu postati konkurentniji kupcima koji plaćaju u dolarima ili drugim valutama.
• Irska: velika izvozna orijentacija privrede može donijeti korist kompanijama koje ostvaruju prihode na međunarodnim tržištima.
• Španija i Portugal: slabiji euro može povećati privlačnost njihovih turističkih destinacija za posjetioce izvan eurozone, a može pomoći i izvoznicima.

Važno ograničenje: slabiji euro istovremeno poskupljuje uvoz nafte, gasa, sirovina i drugih proizvoda koji se plaćaju u dolarima. Zato konačna korist zavisi od toga koliko zemlja izvozi izvan eurozone, koliko uvozi i koliko njene kompanije zavise od uvoznih komponenti. Prema analizi ING-a, prednost slabijeg eura nije jednaka za sve članice, a jača konkurentnost ne znači automatski i veći izvoz.

Izvor: ING Think

Kada euro slabi, najviše gube evropski potrošači, uvoznici i kompanije koje zavise od energenata i sirovina iz inostranstva. Euro je ove sedmice na putu ka petom uzastopnom sedmičnom padu, a u posljednjih pet sedmica izgubio je oko 3% vrijednosti prema američkom dolaru, uz zabrinutost zbog francuskih javnih finansija i političke neizvjesnosti.

Najveći gubitnici su:

• Građani i domaćinstva — skuplji uvoz može povećati cijene goriva, elektronike, automobila i drugih proizvoda, smanjujući kupovnu moć.
• Energetski zavisne kompanije — nafta i gas često se plaćaju u dolarima, pa slabiji euro povećava troškove nabavke.
• Uvoznici i industrija — preduzeća koja kupuju sirovine, komponente i robu izvan eurozone mogu imati manje profitne marže ili morati podići cijene.
• Putnici i studenti u SAD-u — za isti iznos eura dobijaju manje dolara, pa im boravak postaje skuplji.
• Evropska centralna banka — slabiji euro može pojačati uvezenu inflaciju i otežati odluke o kamatnim stopama.

Ko može profitirati? Evropski izvoznici koji naplaćuju robu u stranoj valuti, kao i turistički sektor, jer evropski proizvodi i putovanja u Evropu postaju povoljniji za kupce iz zemalja s jačim valutama. Ipak, korist izvoznika može biti manja ako im istovremeno poskupe uvezene komponente.

Aktuelni kontekst: Slabljenje eura povezano je s fiskalnim i političkim problemima u dijelu Evrope, dok relativno snažan dolar dodatno pojačava pritisak na evropsku valutu.

Izvor: Reuters

Da li bi EURO, migao da nastaviti da slabi?

Da, euro bi mogao nastaviti da slabi, posebno prema američkom dolaru, iako postoje naznake da se pritisak na evropsku valutu privremeno smanjuje. Prema izvještaju Reutersa od 9. oktobra, euro se kreće oko 1,1226 dolara, nakon što je ranije ove sedmice pao na najniži nivo u posljednjih 17 mjeseci, a tokom prethodnih pet sedmica izgubio je oko 3% vrijednosti.

Tri faktora će posebno uticati na njegov dalji kurs:

• Francuska: rastuća zabrinutost zbog javnog duga i političke neizvjesnosti smanjuje povjerenje investitora u euro.
• Energetska kriza: rast cijena nafte i gasa podstiče inflaciju i povećava ekonomsku neizvjesnost u Evropi.
• Američki dolar: ako američka ekonomija i dolar ostanu relativno snažni, euro bi mogao biti pod dodatnim pritiskom.

Ipak, pad nije neizbježan. Stabilizacija francuskog tržišta obveznica i smanjenje prinosa na američke državne obveznice već su ublažili pritisak na euro. Moja procjena je da rizik daljeg slabljenja postoji, ali nije moguće pouzdano predvidjeti koliko bi ono moglo trajati ili dokle bi kurs mogao pasti.

Izvor: Reuters

Euro bi prema konvertibilnoj marki trebalo da zadrži praktično nepromijenjen kurs, jer je KM zakonski vezana za euro po fiksnom odnosu. Prema Centralnoj banci BiH, 1 EUR = 1,95583 KM, pa se u dogledno vrijeme ne očekuju uobičajene tržišne oscilacije ovog kursa.

Važno je razlikovati kurs od kupovne moći: čak i ako se odnos eura i KM ne mijenja, cijene u BiH mogu rasti, što znači da za isti iznos novca možete kupiti manje. Značajnija promjena kursa bila bi moguća tek uz promjenu postojećeg valutnog režima, što nije nešto što se može predvidjeti kao uobičajeno kretanje kursa.

Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine

Građane BiH krajem oktobra očekuje prelazak na zimsko računanje vremena, kada ćemo kazaljke pomjeriti jedan sat unazad. To znači sat vremena duži san, ali i raniji mrak u poslijepodnevnim časovima.

Zimsko računanje vremena počinje u noći sa subote, 24. oktobra, na nedjelju, 25. oktobra 2026. godine.

U 3.00 časa kazaljke se vraćaju na 2.00, čime ćemo praktično dobiti jedan dodatni sat tokom te noći.

Promjena će biti posebno primjetna u danima nakon pomjeranja sata. Svitaće ranije, što će odgovarati onima koji rano započinju svoje obaveze, ali će se istovremeno i ranije smrkavati.

Već krajem oktobra dnevne svjetlosti biće sve manje, pa će se zalazak sunca pomjeriti u ranije poslijepodnevne časove.

Većina pametnih telefona, računara i drugih uređaja vrijeme će promijeniti automatski, dok će kazaljke na klasičnim satovima i pojedinim uređajima biti potrebno pomjeriti ručno.

Zimsko računanje vremena trajaće do proljeća 2027. godine, kada ćemo kazaljke ponovo pomjeriti jedan sat unaprijed.

Završetak auto-puta Kuzmin–Sremska Rača trebalo bi da promeni ne samo način putovanja prema granici sa Bosnom i Hercegovinom, već i privrednu mapu ovog dela Srema. Grad Sremska Mitrovica planira formiranje novih industrijskih zona na području Kuzmina, u neposrednoj blizini ukrštanja dva važna auto-puta.

Gradonačelnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimović obišao je Kuzmin i područje na kojem se novi auto-put prema Sremskoj Rači povezuje sa postojećim auto-putem Beograd–Šid.

Prema njegovim rečima, upravo položaj Kuzmina na spoju ovih saobraćajnih pravaca otvara prostor za nove privredne kapacitete i investicije.

– Ovaj put čini naš grad mestom idealnim za investiranje. Zato smo doneli odluku da pravimo ovde, baš gde se spajaju jedan i drugi auto-put, nove industrijske zone – rekao je Nedimović.

On je ukazao i na značaj novog nadvožnjaka za poljoprivrednike, kojima će biti omogućen lakši pristup ataru sa obe strane saobraćajnice.

Auto-put dug oko 18 kilometara

Ozon je ranije pisao da je deonica Kuzmin–Sremska Rača duga oko 18 kilometara i predstavlja deo budućeg auto-puta E-761 Beograd–Sarajevo.

Trasa počinje kod postojeće petlje Kuzmin na auto-putu Beograd–Zagreb, prolazi područjem Bosuta i vodi do Sremske Rače i novog mosta preko Save.

Auto-put ima dva odvojena kolovoza, sa po dve vozne i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, a projektovana brzina je do 130 kilometara na čas.

Radovi su u završnoj fazi, a 15. oktobar pominje se kao planirani termin završetka i mogućeg puštanja nove saobraćajnice u funkciju.

Na strani Republike Srpske gradi se privremena pristupna saobraćajnica duga oko 700 metara koja treba da poveže novi most i auto-put sa postojećim putem Rača–Bijeljina, pošto kompletna deonica auto-puta od Rače prema Bijeljini još nije završena.

Manje kamiona kroz Kuzmin, Bosut i Sremsku Raču

Za stanovnike Kuzmina, Bosuta i Sremske Rače završetak nove saobraćajnice trebalo bi da donese i veliko rasterećenje lokalnih puteva.

Decenijama je najveći deo putničkog, a posebno teretnog saobraćaja prema graničnom prelazu prolazio kroz ova naselja. Otvaranjem auto-puta tranzit bi trebalo da bude preusmeren na novu trasu.

Poseban značaj ima novi most preko Save i budući integrisani granični prelaz. Prema ranije objavljenim informacijama, postojeći prelaz kod Sremske Rače trebalo bi da ostane u funkciji kao prelaz nižeg ranga, dok bi glavni međunarodni saobraćaj bio usmeren preko novog prelaza i mosta.

Kuzmin kao nova privredna tačka

Nova najava Grada sada projektu daje još jednu dimenziju.

Pored rasterećenja sela i brže veze prema Bijeljini, područje oko petlje Kuzmin planira se za razvoj novih industrijskih zona. Time bi mesto na kojem se ukrštaju pravac Beograd–Šid i novi auto-put prema Sremskoj Rači moglo da postane jedna od važnijih logističkih i privrednih tačaka na teritoriji Sremske Mitrovice.

Grad je ranije najavio i razvoj radne zone kod Laćarka, kao i novi izlaz sa auto-puta kod ovog naselja.

Time bi Sremska Mitrovica bila povezana sa tri važna pravca – auto-putem Beograd–Šid, auto-putem Ruma–Šabac i novom vezom Kuzmin–Sremska Rača prema Bosni i Hercegovini.

Za vozače sada ostaje najvažnije pitanje kada će nova deonica zaista biti otvorena za saobraćaj. Najavljeni datum je 15. oktobar, ali konačna potvrda puštanja auto-puta i novog prelaza u funkciju još se očekuje.

I dok traju i trajaće ove političke rasprave, da ne gubimo dragocjeno vrijeme i da iniciramo bar odgovore na neka pitanja od ranije a o kojima niko ne smatra da ima obavezu, obavijestiti ovaj narod!

Dugo je trajala ova OMNIBUS priča o novoj autobuskoj stanici u Bijeljini i napokon, 29. maja ove napredne 2026. godine je puštena u rad ali ne u svom punom kapacitetu?

Naime, ostalo je obećanje da će se STARA stanica preseliti na novu lokaciju od 01. septembra 2026. godine.

Međutim, evo nas u oktobru, već uveliko a zvaničnog obavještenja od odgovornih stručnjaka iz Gradske uprave Bijeljina, nadležnih za ovu problematiku, još nema?

Nisam neko ko mnogo koristi autobuski prevoz ali mnogo studenata i drugih putnika, imaju potrebu za informacijom bar, ona nije skupa!

Ali, ono što svi odavno čekamo je da ovaj centar Grada oslobodimo bar od autobusa, kad je već uložen novac za novi objekat!!!

Sve ovo me donekle podjeća na ovu priču o auto putu Rača – Bijeljina ali nadležni za oba ova problema nisu isti.

Bar za auto put, sad već znamo gdje škripi ali za preseljenje BUS stanice nemamo zvanične informacije a nadležnost je Gradske uprave?

Šta je takođe bitno a vezano za ovu problematiku je činjenica da veliki broj autobusa kad izlazi sa stare stanice a žele na sjever Republike Srpske i dalje prave problem jer izlaze u Karađorđevu ulicu i skreću desno, u kontra smjeru pa onda lijevo u Kneza Miloša i tu je sav problem, na koji niko ne reaguje, ni policija niti stručnjaci iz GU i tako, iz dana u dan, iz godine u godinu…prođoše najbolje godine a anomalije i dalje žive!?

Bilo kako bilo ovo je samo jedan od mnogobrojnih problema na koje čekamo odgovore ali i konkretne postupke.