Izvor: proauto.ba
Čak polovina kupaca u EU uopšte ne razmatra takvu kupovinu?
KUPCI IMAJU SVE MANJE RAZLOGA ZA KUPOVINU ELEKTRIČNOG AUTOMOBILA
Dok EU planira zabraniti prodaju novih automobila na fosilna goriva do 2035. godine, vozači ne žure s napuštanjem starih navika i još uvijek ne razmišljaju o kupovini svog prvog električnog automobila. Iako mnoge vlade uvode razne finansijske poticaje kako bi potaknule prihvatanje električnih automobila, prodaja konvencionalnih automobila i dalje se održava na priličnom nivou.
Nedavno istraživanje agencije za podatke o automobilima carVertical , otkrilo je da barem polovina kupaca trenutno ne razmatra kupovinu električnog automobila.
Četiri od pet kupaca daje prednost automobilima s motorima SUS
Na pitanje o preferiranoj vrsti goriva, 43,8% ispitanika u anketi carVerticala odabralo je benzin, 38,9% dizel, 10,4% odabralo je automobil s hibridnim pogonom i samo 5,6% automobil s električnim pogonom. To samo dokazuje da kupci i dalje preferiraju automobile s motorima SUS i nisu spremni za alternative.
Preferirana vrsta goriva direktno je povezana s planovima za kupovinu električnog automobila. Više od polovine ispitanika (51,5%) u anketi izjavilo je da trenutno ne bi kupilo električni automobil, a samo 12,2% bi razmislilo o kupovini. Onih koji nisu bili sigurni je 36,3%, a odgovorili su da bi ga možda mogli kupiti nekad u budućnosti.
“Visoke cijene električnih automobila, nedostatak infrastrukture za punjenje i razni mitovi o električnim automobilima, neki su od razloga zbog kojih ljudi baš i nisu oduševljeni njima. Sve je jasnije da će napuštanje automobila s motorima SUS biti izazov, a koraci koje poduzimaju vlade nisu dovoljni da uvjere ljude u suprotno”, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobile u carVerticalu.
EU je donijela zakonsku zabranu prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila počevši od 2035. godine, zahtijevajući da sva nova vozila koja se prodaju ne smiju emitovati CO2, kako bi se postigao cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Međutim, neke države članice, uključujući Italiju, pozvale su na veću fleksibilnost u postizanju tih ciljeva, jer se boje ekonomskog utjecaja na kompletnu automobilsku industriju.
Jeftinije održavanje i niži porezi neki su od motiva za prelazak na električna vozila
Oni koji su za električne automobile i vjerovatno bi ih kupili, imaju drugačije razloge za davanje prednosti takvim automobilima. Većina ispitanika (47,2%) smatra da je jeftinije koristiti i održavati električni automobil. Budući da električni automobili imaju manje pokretnih dijelova, troškovi održavanja su obično niži u poređenju s benzinskim ili dizelskim automobilima. Rast cijene goriva također potiče vozače da pređu na struju kao povoljniju alternativu.
Samo 17,6% anketiranih vozača odabralo bi električni automobil zbog nižih poreza. U EU mnoge zemlje smanjuju ili ukidaju poreze povezane s vlasništvom kako bi potaknule prihvatanje električnih automobila. Naprimjer, Njemačka i Francuska nude izuzeća ili značajna smanjenja godišnjih cestarina za električna vozila, dok Holandija u potpunosti oslobađa vlasnike električnih automobila od registracijskih i saobraćajnih poreza.
Samo 14,1% ispitanika odabralo bi električni automobil zbog državnih subvencija. Naprimjer, Francuska nudi do 7.000 eura za kupovinu novih električnih automobila, ovisno o prihodima kupca.
Također, samo 14% korisnika usluga carVerticala kaže da bi odabralo električni automobil iz ekoloških razloga. Međutim, kako se zone s niskim emisijama šire u gradovima poput Pariza, Londona ili Berlina, posjedovanje električnog automobila postaje manje izbor životnog stila, a više nužnost za gradske vozače koji žele izbjeći kazne ili ograničenja (7,1%).
Smanjene subvencije uzrokuju usporavanje prihvaćanja električnih vozila
Nekoliko zemalja EU već je smanjilo ili ukinulo subvencije za električna vozila. Švedska je završila sa subvencijama za kupovinu 2022. godine, a Njemačka krajem 2023, što je dovelo do značajnog pada prodaje električnih automobila.
Za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa, u SAD-u poduzete su značajne mjere za ukidanje politika koje favorizuju upotrebu električnih automobila, uključujući ukidanje propisa o prodaji električnih automobila, smanjenje ili ukidanje saveznih poreznih olakšica i zamrzavanje finansiranja infrastrukture za električna vozila. Ove promjene usporile su prihvatanje električnih automobila i stvorile neizvjesnost za proizvođače automobila.
Međutim, postoje i izuzeci, kao što je naprimjer Hrvatska. Prilike na tamošnjem tržištu izgledaju optimističnije. Važno je naglasiti i da su sve jači signali o skorom objavljivanju državnog poziva za subvencioniranje kupovine ekoloških vozila.
“Prema dostupnim informacijama, subvencije će se odnositi isključivo na nove električne automobile i automobile pokretane vodikom, dok će plug-in hibridi biti izuzeti. Također, pravo na sufinansiranje imaće pravna lica uz izuzetke poput udruženja, državnih institucija, rent-a-car kompanija, taksi službi i prevoznika. Predviđa se da bi maksimalan iznos subvencije mogao iznositi do 9.000 eura po vozilu, uz ograničenje da se subvencioniraju vozila čija zvanična vrijednost ne prelazi 62.500 eura”, navodi Buzelis.
“Vladini poticaji skup su način za povećanje prodaje električnih vozila, ali pravi problem je kontinuitet prodaje”, napominje Buzelis, te dodaje: “Čim se ti poticaji ukinu, to će predstavljati veliki udarac na mogućnost da ljudi priušte takva vozila.” Prava će potražnja porasti tek kada kupci samoinicijativno počnu birati električna vozila – ne zato što ih podržavaju subvencije, već zato što će uštedjeti značajne iznose na operativnim troškovima, što, čini se, još ne uzimaju u obzir.
Proizvođači automobila reaguju na krizu smanjenjem broja zaposlenih
Na pitanje zašto ne bi kupili električni automobil, 32% ispitanika reklo je da su električni automobili preskupi, 26,7% zabrinuto je zbog male autonomije, 21,1% navelo je lošu infrastrukturu, dok je 12% spomenulo nisku vrijednost pri preprodaji (ostali razlozi 8,2%).
Kako Buzelis objašnjava: “Električni automobili trenutno imaju relativno slabu vrijednost pri preprodaji – ali to zapravo može ići u korist kupaca. Oni koji traže polovan električni automobil mogu pronaći odlične ponude koje ne bi bile moguće s benzinskim ili dizelskim automobilima.”
“Na kraju, prvi talas prihvatanja električnih automobila već je iza nas. Oni kojima je trebao električni automobil, već su ga i nabavili. Štaviše, kao drugi, električni automobil bi funkcionisao vrlo dobro, a kupci se počinju zanimati za to da ga imaju uz svoj tradicionalni automobil”, napominje Buzelis.
U 2025. godini nekoliko velikih proizvođača automobila najavilo je značajna smanjenja broja radnih mjesta zbog carina, promjena u proizvodnji i mjera smanjenja troškova. Stellantis je privremeno otpustio 900 radnika u pet američkih tvornica i pauzirao proizvodnju u pogonima u Meksiku i Kanadi. General Motors je najavio više krugova otpuštanja s više od 3.000 zaposlenih, dok Nissan navodno planira ukinuti 10.000 radnih mjesta širom svijeta i zatvoriti sedam fabrika.
Drugi veliki proizvođači, uključujući Porsche, Volvo i Volkswagen, također su najavili otpuštanja, što odražava restrukturiranje cijelog sektora kako bi se nosili s pritiscima na tržištu.
Rastuća konkurentnost kineskih proizvođača također oblikuje tržište električnih vozila. BYD je brzo proširio svoju prisutnost u Evropi, nadmašivši Teslu u prodaji električnih vozila na baterije (BEV) prvi put u maju 2025. godine, povećavajući prodaju za 359% u odnosu na prethodnu godinu, uprkos višim carinama EU-a na kineska električna vozila. Još je rano reći mogu li kineski proizvođači automobila uvjeriti Evropljane da pređu na električna vozila, ali njihov meteorski rast već ima posljedice na evropsku privredu.
Metodologija
Ovo istraživanje zasnovano je na anketi prikazanoj korisnicima usluga agencije carVertical , provedenoj od maja do septembra 2025. godine, s oko 16.000 ispitanika u 35 zemalja. Budući da je anketa bila usmjerena samo na korisnike carVerticala, uzorak predstavlja pojedince aktivno zainteresovane za polovne automobile, a najveći broj ispitanika bio je iz Poljske, Francuske i iz Rumunije.
