spot_imgspot_imgspot_img

Top 5 ove sedmice

Pročitajte i ovo!

KAKO SMANJITI BROJ POGINULIH U SAOBRAĆAJU?

Izvor: uretrovizoru.com

Na koga se ugledati, od koga učiti? Tu dilemu nije bar teško rješiti. Statistika nam govori sve pa izvolite, gospodo nadležni za saobraćaj, tražite rješenja.

Samo da ne zaboravim, u EU su zbog svojih statističkih podataka, mnogi odgovarali a što se kod nas u BiH neće desiti, bar u dogledno vrijeme.

Ako koristimo najuporedljiviji parametar — broj poginulih u saobraćaju na milion stanovnika godišnje — evropski lideri su za 2024. godinu bili:

| Redni broj         | Zemlja            |       Poginuli / milion stanovnika |

| 1. |                    🇸🇪 – Švedska      |                  **20** |

| 2. |                    🇲🇹 – Malta        |                  **21** |

| 3. |                    🇩🇰  – Danska      |                 **24** |

| 4. |                    🇱🇺 – Luksemburg |               **27** |

| 5. |                    🇳🇱 – Nizozemska |                **31** |

| 6. |                    🇫🇮  – Finska           |                **31** |

| 7. |                    🇮🇪  –  Irska            |                 **32** |

| 8. |                    🇸🇮  – Slovenija      |                **32** |

| 9. |                    🇩🇪  –  Njemačka  |                 **34** |

| 10.|                   🇪🇸  –  Španija       |                **36** |

Prosjek EU bio je = 44 poginula na milion stanovnika!?

Švedska je bila ubjedljivo najbolja među članicama EU.

Ako uključimo i zemlje van EU, Norveška je takođe među apsolutnim evropskim liderima jer je u 2024. imala je oko 20 poginulih na milion stanovnika.

A najnoviji podaci za 2025. godinu

Preliminarni podaci Evropske komisije za 2025. godinu, potvrđuju da su Švedska i Danska i dalje na samom vrhu: oko 20, odnosno 23 poginula na milion stanovnika.

Konačni podaci za 2025. godinu, još se očekuju?

Za poređenje, u 2024. godini su na drugom kraju tabele bili Rumunija (78), Bugarska (74) i Grčka (64) poginula na milion stanovnika.

Ovo je veoma interesantno za BiH, jer dokazuje da nije riječ samo o kolikom bogatstvu zemlje se radi?

Slovenija je, recimo, mnogo bliža našem regionu, a ipak ima približno 32 poginula na milion stanovnika, dok su skandinavske zemlje na oko 20–24. poginula!

Ako želimo napraviti poređenje:  BiH – Srbija – Hrvatska – Slovenija i, što je normalno, Švedska – Danska – Norveška, uključujući broj poginulih, broj stanovnika i procenat smanjenja poginulih u posljednjih 10–15 godina saznaćemo sledeće…

To bi vrlo jasno pokazalo šta te zemlje u ove dvije grupe „razdvaja“?

Da, i tu je poređenje BiH–Srbija–Hrvatska–Slovenija posebno značajno i korisno, jer su to zemlje koje imaju sličan istorijski i saobraćajni prostor, ali veoma različite rezultate?!

Za najpoštenije poređenje uzeo sam 2024. godinu, posljednju godinu za koju imamo konačne i uporedive podatke.

Za BiH i Srbiju podatke objavljuje Transport Community, a za Hrvatsku i Sloveniju Evropska komisija.

2024.godina, –  Koliko je bezbjedan saobraćaj?

| Zemlja | Poginuli 2024. |Poginulih / milion| U odnosu na Sloveniju |

| 🇸🇮 – Slovenija     | oko 82         | **32**                    |  1,0   %|

| 🇭🇷 – Hrvatska    | 261               | **62**                    | 1,94 %|

| 🇧🇦 – BiH              | 222               | oko **65**            | ~2,0 %|

| 🇷🇸 – Srbija          | 514               | **78**                    | 2,44 %|

Kod apsolutnih brojeva treba paziti na različite izvore – metodologije. Stopa poginulih na milion stanovnika je mnogo bolji pokazatelj za poređenje zemalja različite veličine!?

Evropska komisija za 2024. godinu navodi 62 za Hrvatsku i 32 za Sloveniju, dok Transport Community navodi 222 poginula u BiH i 514 u Srbiji.

Ali prava priča je u trendu!

Od 2019. do 2024:

– BiH:   261 → 222, odnosno ** -14,9% **

– Srbija:  534 → 514, odnosno samo **-3,7%**

– Hrvatska:  344? → oko 260, približno **-24%**

– Slovenija:  približno…………………..**-30%+**

Transport Community za BiH izričito navodi pad od 12,9%  samo između 2023. i 2024.g., dok je Srbija u istom periodu imala rast od 2,2%**?!

A Evropska komisija za Sloveniju navodi da je 2024. bila na 32 poginula/milion, što je čak 33% manje nego 2019.g.  Za Hrvatsku je stopa 62/milion, uz pad od 20% u odnosu na 2019.godinu.

Šta nam ovo govori?

1. BiH nije „osuđena“ na lošu bezbjednost?!

Ovo je možda najvažniji zaključak.

BiH je 2024. bila približno na 65 poginulih/milion, dok je, recimo tada bila na 32/milion.

Dakle, Slovenija postiže otprilike dvostruko bolji rezultat!

A nije riječ o Norveškoj sa potpuno drugačijom geografijom i saobraćajnom kulturom.

To znači da postoji realan prostor za poboljšanje kroz sistem, a ne samo kroz „bolje vozače“ ili veće kazne!

2. Hrvatska je između!

Hrvatska je veoma interesantna za poređenje.

Sa oko 62 poginula/milion, ona je još uvijek znatno lošija od Slovenije, ali je ipak napravila ozbiljan napredak.

Od 2019. do 2024. smanjila je stopu sa oko 73 na 62 !

Dakle, Hrvatska pokazuje da se i u našem regionalnom prostoru može napraviti značajan pomak.

3. Srbija je posebno upozorenje!!!

Srbija je 2024. imala 514 poginulih i 78/milion.

Još važnije, 2019.g.  je imala 534 poginula, a 2024.g.  514?

To znači da se za pet godina nije dogodio veliki strukturni napredak iako se istovremeno struktura saobraćajnica permanentno poboljšava?

I tu dolazimo do veoma važnog pitanja:

Nije dovoljno imati zakone, policiju, infrastrukturu, savjete i strategije. Mora se mjeriti da li oni stvarno smanjuju broj poginulih.

4. Slovenija je za BiH vjerovatno najbolji „benchmark“!

Ako bih morao izabrati samo jednu zemlju koju bi poredio sa BiH i koju bi trebalo detaljno proučiti, izabrao bih Sloveniju, bar poštujući naprijed iznijete parametre!

Ne Norvešku,

Ne Švedsku,

nego Sloveniju.

Zašto?

Zato što su problemi mnogo sličniji:

– prostor bivše Jugoslavije;

– slična istorija saobraćajne infrastrukture;

– slične navike;

– veliki broj BiH građana živi u Sloveniji,

– veliki broj tranzitnih puteva;

– sličan vozni park u određenom periodu;

– relativno mala zemlja;

– brza motorizacija.

A rezultat je oko dva puta bolji nego u BiH!

Šta je Slovenija uradila drugačije?

Tu bi se moralo napraviti posebnu studiju, ali ključne stvari su:

1. Sistematsko upravljanje bezbjednošću…!

Ne čekati samo da se nesreća dogodi!?

Identifikuju se:

– crne tačke;

– opasne raskrsnice;

– dionice sa velikim brojem teških nesreća;

– problemi sa brzinom;

– problemi ranjivih učesnika.

2. Infrastruktura

Ne pokušavati sve riješiti kaznom, kolika god ona bila.

Ako je saobraćajnica projektovana tako da omogućava veliku brzinu i frontalni sudar, mijenja se nešto na saobraćajnici!  

3. Brzina

Kontrola brzine nije samo pitanje policije, mada su oni prvi u redu.

Projektuje se infrastruktura tako da je brzinu teško prekoračiti!?

4. Pješaci i biciklisti

Oni se posebno tretiraju kao ranjivi učesnici što i jesu ali su prepušteni sami sebi, praktično, zaboravljeni od svih te sprovode svoju samovolju čime proizvode velike probleme pa i nesreće?!

5. Podaci

Ovde se pojavljuju ogromne razlike!?

Transport Community, upravo za zemlje Zapadnog Balkana, upozorava na probleme sa kvalitetom podataka, nedovoljno resursa za kontrolu, starim vozilima, brzinom i nevezivanjem sigurnosnih pojaseva!?

I sada dolazimo do Bijeljine! Prosto, to ne mogu a da ne spomenem. A zašto? Ovi naprijed navedeni podaci, bi trebali da, u startu bar zabrinu odgovorne koji rade ili bi trebali raditi na regulisanju saobraćaja i u skladu sa tim predlagati saobraćajnu infrastrukturu…

Ako nastavljamo sa pričom o broju poginulih u 2024. godini u samom Gradu Bijeljina, te godine ih je nastradalo 9.

Govoriti da je to mnogo ili malo je nekorektno, nego ovu priču moram nastaviti sa ciljem traženja razloga za takve tragedije i ko sve može da utiče a trebao bi kako bi se ove brojke smanjivale iz godine u godinu?

Kao prvo to su Institucije i ustanove sa nivoa Republike Srpske i BiH, ministarstva, agencije i udruženja i to već svi znaju koji su to pravni subjekti ali na nivou Grada Bijeljina, taj odgovoran posao treba da pokreće i koordinira u svim aktivnostima Odjeljenje za stambeno komunalne poslove i zaštitu životne okoline sa svojim Odsjekom za saobraćaj i infrastrukturu, uz pomoć Savjeta za bezbjednost saobraćaja Grada Bijeljina.

Ono što je bitno, generalni šef, njima svima je gradonačelnik Grada Bijeljina te je po automatizmu i najodgovorniji za sve neurađene poslove, radnje i predradnje koje mogu da doprinesu broju nastradalih, uopšte, kada je saobraćaj u pitanju.

Koliko su ovo ozbiljne konstatacije a  koliko se njima ne pristupa nikako ili površno, ne treba ponavljati svaki dan ali, evo ja na tome insistiram svaki dan, 30 dana u mjesecu a ukupno 5 godina!

Međutim, da li možemo zaključiti da imamo neke pozitivne efekte?

Na žalost svih nas, skoro pa ništa!? Jedan obični đački semaforčić, doduše na magistralnom pravcu, se rješava od 2021. godine i ni danas još nije pušten u rad, ni u probnom režimu, da se polako najavljuje vozačima a uz upotrebnu dozvolu, naravno, ćemo sačekati do….?!

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

najčitanije: