Izvor: radiosarajevo.ba Foto: BHRT/Gradnja puteva, ilustracija
Uprkos milijardama maraka uloženim u putnu infrastrukturu, putevi u Bosni i Hercegovini i dalje su među najlošijima u regionu. Narodna skupština RS nedavno je prihvatila odluku o zaduženju RS Srpske kod Svjetske banke za ove potrebe u iznosu od 81,7 miliona eura.
Gdje nestaje novac i zašto je napredak tako spor?
Gužve, sporost, kašnjenja, odroni i česte nesreće prve su asocijacije na puteve u Bosni i Hercegovini. A među vozačima, teško je naći one koji su zadovoljni. Konkretan napredak u izgradnji teško je primijetiti, a uloženi novac teško prebrojati.
Koridor 5C gradi se decenijama, a izgrađeno je tek nešto više od trećine, piše BHRT. U Tuzlanskom kantonu ne postoji ni kilometar autoputa, a granični prijelaz Hum–Šćepan Polje već godinama je noćna mora vozačima. Entitetske vlade nastavljaju sa zaduženjima… i obećanjima.
„Vlada je donijela odluku o kreditnom zaduženju kod Svjetske banke u iznosu od 81,7 miliona KM, te odluku o prihvatanju granta od 6,5 miliona KM. Veći dio ovih sredstava ide za izgradnju puta Foča – Šćepan Polje, u dužini od oko 15 kilometara“, rekao je Zoran Stevanović, ministar transporta i veza RS.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić je u oktobru kazao kako je 2014. godine plan bio da Koridor 5C bude gotov do 2021. godine.
„Ali nećemo ga završiti ni do kraja ovog mandata. Tunel Prenj tek treba da se počne raditi i trajat će 4 do 5 godina. Što se tiče Tuzlanskog kantona, pokrenuli smo inicijative i započeli projektovanje, pripreme i eksproprijaciju za izgradnju autoputa Tuzla – Brčko – Orašje“, rekao je tada Nikšić.
Ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović poručila je da je korupcija najveći problem.
Iako su u putnu infrastrukturu u posljednjih 30 godina uložene milijarde maraka kroz kredite, pozajmice, grantove i posebne poreze, putevi u BiH i dalje su među najlošijima i najopasnijima u regionu. A barem za sigurnost, stručnjaci tvrde, nisu potrebna ogromna ulaganja.
„Treba početi od novog označavanja vertikalne i horizontalne signalizacije koja je zastarjela, zatim od analize preglednosti. Mnogo nesreća dešava se zbog nepreglednih krivina, često obraslih vegetacijom. To su mjere koje značajno mogu poboljšati bezbjednost, a ne iziskuju milionske iznose“, kazao je Nikola Ćopić, stručnjak za saobraćaj.
Dok se krediti uzimaju, a rokovi pomjeraju, vozači i dalje čekaju bolje i sigurnije puteve. Umjesto novih obećanja, traže rezultate i transparentno trošenje javnog novca.
